РТВ Теорија и пракса

11 D.Lerner, Communication and Prospects of Innovate Development, u Lerner i Schramm, op.cit.

12 Louis Armand, L’homme encombre, u Prospective, No 15. P.U.F., 1969, str. 30.

razvoja treba da ulože ogromne napore da bi razvile komunikaciju, a naročito masovne komunikacije. Njima se, takođe, preporučuje” da razmotre žrtve podnete iz ovih razloga, ne kao izdatak več kao rentabilna kratkoročna i dugoročna ulaganja. Takođe, drugačijim pristupom zaključci eksperimentalne sociologije, koji se razlikuju u nijansama, spojili su gledišta sa Makluanom bar u jednom pogledu, da bi se sačuvala važnost sistema komunikacija u modernom svetu, a možda i potrebom da se i oni malo više prilagode mogučnostima promena koje im se nude. U unutrašnjosti samih preduzeća kao i celom društvu, primečuje se da se često izvesne tenzije i teškoče razvoja svode na probleme komunikacije. Tačno je da postoji izvesna opasnost, ako se nastavi širenje glasila komunikacija svih vrsta koja potpomažu umnožavanje gomile poruka koje se usmeravaju auditoriju, da se pojedinac pretvori u neku vrstu mašine za registrovanje, ukoliko, kada se dostigne izvestan stepen informisanosti, pojedinac ne postane indiferentan na podstrek stimulansa. Jedan od očiglednih zaključaka novijih studija jeste da se ne može, pomoću spleta komunikacija, učiniti bilo šta sa pojedincem o kome se radi. Ono što se komunicira ne mora neophodno da se integriše u ličnost. Dovoljno je i nekoliko brojki da bi se procenila uloga tog verovanja o komunikaciji u „zakrčenju” modernog društva, na koju je Luj Arman (Louis Armand) s pravom skrenuo pažnju 12 . U Francuskoj, podseća, Agencija Frans Pres

124