РТВ Теорија и пракса

Postoji više različitih definicija vesti, ali se one uglavnom sve svode na sledeče: vest je osnovni, bitni oblik novinarskog izražavanja preko kojeg se javnost u najkračim crtama upoznaje sa jednom ili više činjenica života (čovekom, događajem ili pojavom). Definicija je, naravno, uproščena i u njoj se ne nalazi nekoliko važnijih elemenata: vest mora da donosi novost, ona mora da bude aktuelna i istinita, ona treba da bude važna, odnosno zanimljiva, i da, prema našim idejnim shvatanjima, odgovara osnovnom konceptu izgradnje socijalističkog samoupravnog društva. Ovaj poslednji element, idejni stav, čini okosicu u političkoj fizionomiji sredstava masovnog komuniciranja, pa je prema tome različit od sistema do sistema, od zemlje do zemlje, a zavisi, pre svega, od toga u čijim se rukama nalaze štampa, radio, televizija, agencije i film, odnosno čiji interes zastupaju i brane. Kriterijum je, dakle, isključivo klasni. Da li postoji razlika između vesti u štampi, s jedne, i vesti na radiju, s druge strane? Pitanje je, na izgled, apsurdno, jer vest, kako je rečeno, ima zadatak da u najkraćim crtama obavesti javnost o jednoj ili više činjenica života. Stoga nema i ne može biti. nekih naročitih izmena, prilagođavanja specifičnostima medijuma koji je koriste. Pa ipak, postoje izvesna pravila koja donekle izdvajaju radio-vest od vesti u štampi (i na televiziji, naravno), a naročito kada su u pitanju događaji od izuzetne važnosti ili kada traju duže. Pre svega, čitalac može u štampi vest da pročita više puta, a na radiju (i televiziji)

93