РТВ Теорија и пракса

televizija, kazalište, film itd.). U školi su, prema tome, uvijek dobro prolazili oni nastavnici čiji je sastav razreda bio bolji i gdje su snažnije djelovali izvanškolski faktori, a u radio-televizijskoj produkciji, isto tako, najbolje prolaze one emisije na koje pozitivno djeluju izvanradijski i izvantelevizijski faktori, Objektivno procjenjivanje vrijednosti emisija i programa zato mora da ima u vidu ulogu i značenje tih parazitarnih faktora kao i načine da se oni eliminiraju ako želimo saznati vrijednost emisije u informacijsko-komunikacijskom smislu. Jedan od najobičnijih parazitarnih faktora je postojanje prijemnika. Istraživač koji, eventualno, ne bi vodio računa o tome faktoru došao bi do uvjerenja da slušaoci ili gledaoci uopće ne komuniciraju sa istraživanom emisijom, što bi u kasnijoj obradi bili negativni poeni za tu emisiju. Međutim, objektivno istraživanje treba da isključi iz istraživanja prijema one slojeve publike koji zbog neposjedovanja prijemnika uopče ne komuniciraju s difuziranim programom. No, pri ispitivanju isto tako treba imati u vidu i brojnost prijemnika u odriosu na populaciju, jer neče biti stupanj prijema isti u sredini gdje 1 prijemnik dolazi na 50 osoba ili samo na 2 osobe. Prema statističkim podacima UNESCO-a za 1965. godinu ovako je izgledao odnos radio i TV prijemnika prema broju osoba u nekim zemljama Evrope:

85

Broj osoba Radio na jedan prijemnik Televizija Švedska 2,5 4,0 Finska 2,9 6,0 Belgija 3,0 6,0 Danska 3,0 4,0 Francuska 3,0 8,0 DR Njemačka 3,0 5,0 Velika Britanija 3,2 (*) SR Njemačka 3,3 (*) Norveška 3,3 8,0 Švicarska 3,3 10,0 Austrija 3,3 10,0 Čehoslovačka 3,7 7,0 Bugarska 4,0 44,0 Mađarska 4.0 12,0