РТВ Теорија и пракса

Izveštaj je - po mišljenju pisca ovih redova, koji je jedan od njegovih autora - prva temeljita i obuhvatna studija celine komunikacijskih problema u savremenom svetu, koja nema svoje akademske vrednosti, nego je izrazito akciono orijentisana. Oslanja se na iscrpne faktografske podatke o dosadašnjem razvoju sredstava opštenja i stanju komunikacijskih procesa, pokušavajući da pri tom da ocenu društvenih odnosa u kojima se odvijaju i uticaja masovnih medija na savremene društvene prilike i međunarodni razvoj. Opširno zaključno poglavlje pod naslovom „Komunikacije sutra” je u celini posvećeno preporukama za usmeravanje komunikacijske politike u pojedinim državama, posebno u državama u razvoju i pitanjima uspostavljanja novog, boljeg i pravičnijeg međunarodnog sistema informacija. hfALO MOGUĆNOSTI UPRKOS IZOBILJU Sve više se učvrščuje saznanje da je sadašnja infrastruktura za komuniciranje, nastala u uslovima kolonijalnih odnosa kao i ekonomske i političke nejednakosti u svetu, nepogodna, da su u njoj zadržali dominantnu ulogu bivši kolonijalni centri i da se mnoge novooslobođene države još nisu mogle osloboditi i neravnopravnosti na području kulture i informacija. Takođe, opštepoznato je da se u najrazvijenijim državama zaoštrava problem informisanja, jer ostvarivanje tog osnovnog čovekovog prava sve više otežavaju pojave koncentracije vlasništva i raspolaganja sredstvima za masovno komuniciranje. Savremeni čovek ima takođe u odnosima neviđenog izobilja informacija često malo mogućnosti da bude objektivno informisan o onome što je njegov interes i životna potreba, još manje može preko javnih sredstava uspostaviti ravnopravan dijalog sa užom i širom okolinom, To nije samo problem pojedinaca, nego često širih društvenih grupa, klasnih, socijalnih, narodnosnih, etničkih i drugih koje su odvojene od korišćenja javnih glasda. Kontrola štampe i manipulisanje sredstvima informisanja, učvršćivanje privatnih i državnih monopola u informacijama, razni skriveni oblici cenzure i jednostrane selekcije informacija sve više uznemiravaju javno mnenje. Kritička razmišljanja o takvom stanju i njegovim posledicama sve češće nalazimo u delima sociologa, politikologa i đrugih, čak i na Zapadu, Studijska komisija Uneska se zato nije mogla zaustaviti na opisivanju modela komuniciranja i nabrajanju dopnnosa i obećanja tehnološkog napretka na tom području - u poslednjim

114