РТВ Теорија и пракса
za naš dalji rad. Knjiga koju je priredila i izdala RTV Beograd to uspješno i dokumentovano potvrđuje. Ličnost koju je istorija stvarala u trenucima svog največeg nadahnuća, znala je da se novi svijet dostojan čovjeka ne može uspješno izgrađivati bez tako moćne poluge kao što su sredstva informisanja. Stoga Titova misao o sredstvima informisanja od maja 1927, od kada je sačuvan njegov prvi tekst o novinarstvu, pa do kraja 1979. godine predstavlja siguran misaoni i idejni kompas za naše djelovanje u pravcu da svijet postaje sve humaniji, a čovjek sve više svoj, da sredstva informisanja budu u službi toga. Titova epoha je prva u istoriji shvatila da Ijudi na čitavoj planeti moraju postajati ono što su, a ne ono što nijesu, da se ijudi moraju oslobađati naslaga staroga klasnog i zaostalog društva i odnosa u kojima je „čovjek čovjeku vuk”, a sloboda i sreća čovjeka potčinjena neograničenoj vlasti i moći države, careva i kraljeva. Za razliku od te svijesti i njene prakse, Josip Broz Tito se opredijelio za socijalističko samoupravljanje Marksov kategorički imperativ, u kojem se sistem vrijednosti zasniva na teoriji i praksi ~da je čovjek čovjeku cilj”, a ne sredstvo. Kroz socijalističko samoupravljanje kao kolektivno stvaranje i odlučivanje, čovjek se može jedino približiti drugom i sebi, društvenoj i ličnoj istini, reći istinu, doći zajedno do nje. U takvom društvu osobito je odgovorna uloga sredstava javnog informisanja kao sastavnog dijela akcije organizovanih snaga socijalističke svijesti. Novina, radio i televizija nijesu sredstva preko kojih se država dopisuje sa svojim „podanicima” nego su ravnopravan učesnik u izgrađivanju sistema socijalističkog samoupravljanja. „Vaš poziv je veliki i častan poziv”, - rekao je Tito u razgovoru sa dopisnikom Tanjuga, 10. novembra 1949. godine - „jer štampa kod nas igra drugu ulogu nego u kapitalističkim zemijama. U kapitalistiCkim zemljama štampa se najviše voli baviti senzacijama. Ona servira malograđaninu takve članke i senzacije koji će mu omogućiti da poslije ručka, pošto ih pročita, dobro zaspi. Tamo je potrebno što više senzacija, a nije važno i ne pita se da li je nešto istina ili nije. Malo se važnosti pridaje istini, malo se polaže na kvalitet ...” Brojne su protivrječnosti u našem društvu, teškoće, nesavršenosti i slabosti, pa su i putevi njihovog prevladavanja
6