РТВ Теорија и пракса

svjetskim zbivanjima (ekonomskim, političkim, vojnim) a koji direktno utječu na njihovu budučnost i dobrobit Lišeni su mogućnosti, ne samo da se upoznaju sa svojim dužnostima prema vlasti, već i svojim građanskim pravima, te im je potrebno objašnjenje i obrazloženje vladinih mjera i praktično znanje (prilagođeno lokalnim uvjetima) koje bi pomoglo da se suoče sa ekonomskim i socijalnim problemima, i koje odgovara njihovim pitanjima i preokupacijama. f) Društvena i kulturna dimenzija Razvoj znači mijenjanje ne samo prakse, nego i vrijednosnih stavova. Takve se promjene ne mogu nametnuti, one jedino mogu proizaći iz procesa dijaloga i samosvijesti, te iz komuniciranja. Da li takvo komuniciranje poštuje jezik, kulturu, dostojanstvo Ijudi sa sela, ili ih udaljava, razarajući im korijene sve dotle dok oni ne počnu bježati od seoskog života u gradove i to ne samo u potrazi za ugodnijim životom, več i za modernom zabavom. Bijeg od svakidašnjice, smijeh i zabava, osnovne su Ijudske potrebe. Koje vrijednosti pružaju sredstva informiranja pri ispunjavanju ovih potreba i koju to kulturu i društvo odražavaju? Sredstva informiranja bazirana u gradovima, orijentirana prema gradskoj publici, formirana po uzoru uspješnog stila visoko industrijaliziranih društava i pod snažnim utjecajem ekonomskih interesa (nacionainih i transnacionalnih) neminovno se sukobljavaju sa vrijednostima i uvjetima života seosMh zajednica. Ona propagiraju takvu vrstu promjena koje su u skladu s vanjsMm interesima i podstiču prilagođavanje gradsMm vrijednostima, ali su loše prilagođena za osnovne potrebe seoskog društva. U zemljama Trečeg svijeta, svjesno ili nesvjesno, seoska zajednica ostaje jezgrom nacionalnog bića. Iz tog razloga odbrani od dominacije stranih sredstava mora u podjednakoj mjeri odgovarati i borba protiv dominacije urbanih sredstava komuniciranja nad seosMm društvima u samoj zemlji. Isključivo negativan prilaz ovom problemu i pokušaj da se iz seosMh područja, potpuno isključe urbana i strana sredstva informiranja, mogu se lako protumačiti kao diskriminacija, te mogu, štoviše, potencirati priviačnost urbane civilizacije, naročito kod mladih. Bacanje težišta na kulturni indentitet seoskog društva daleko je prikladniji način koji najdirektnije podupire dostojanstvo i samopouzdanje seoskog življa. Za razvoj sela nisu bitna samo materijalna i

79