РТВ Теорија и пракса

Zanimljivo je da početak emitovanja programa „Slobodne Jugoslavije” na makedonskom jeziku nije prošao bez primedbi Bugara. lako su se drugovi Tito i Dimitrov dogovorili o emitovanju na makedonskom jeziku, saradnici bugarske radio-stanice „Hristo Botev” nisu se mirili s tim i pokušavali su na sve moguče načine da to spreče. „Slobodna Jugoslavija” je istovremeno počela sa vestima na češkom, francuskom i engleskom. Tradiciju emitovanja na stranim jezicima preuzela je, posle oslobođenja, Radio-Jugoslavija koja danas emituje 80 časova programa nedeljno na devet jezika, na kratkotalasnom i ultrakratkotalasnom opsegu. BEOGRAD, 10. NOVEMBRA 1944. Največu zaslugu što se Radio-Beograd javio samo dvadeset dana posle oslobođenja, prema opštem mišljenju, imaju inženjeri i tehničari. Okupator je, uz pomoč Ijotičevaca koji su vršili poslednje obezbeđenje, oktobra 1944. uništio uređaje studija u Ulici kneza Miloša (današnja zgrada SIP) iz kojeg je za vreme okupacije emitovao „Zender Belgrad”, kao i predajnik u Makišu koji je zajedno sa antenom bačen u vazduh. Neprijatelj je očigledno želeo ne samo da uništi tragove, več i da onemogući brzu obnovu Radio-Beograda. Podeljeni u nekoliko ekipa, inženjeri i tehničari prikupljali su trofejni materijal, sklapali predajnik snage 300 vati, postavljali emisionu antenu, osposobljavali studije u Ulici kneza Miloša i ozvučavali grad. Ljubiša Jovanovič, član Kazališta Narodnog oslobođenja Jugoslavije, najavio je 10. novembra 1944. godine u 12.30 časova prvi put: „Govori slobodna radio-stanica Beograd, govori iz slobodne prestonice Demokratske Federativne Jugoslavije, slobodna narodna radio-stanica prvi put slobodno govori”.

144