РТВ Теорија и пракса

Tarzan i priča kako je prilikom iznenadnog napada neprijatelja, u kome su svi drugi članovi patrole poginuli, slučajno ostao živ. Priču sačinjava drugi deo drame. Autoru nije stalo samo do obnavljanja događaja več, pre svega, do prikaza doživljavanja njegovog junaka. Pod utiskom smrti drugova Tarzan veruje da je morao i on da pogine i da je kriv zato što je ostao živ, a u njemu se budi i strah da su drugovi počeli da sumnjaju u njega. Osetljiv za Ijudske dileme Ocvirk prikazuje krizu preživelog borca koga - objektivno nedužnog - proganja osečanje krivioe. Slično je rađena i radio-drama Avioni, avioni (1953). I ona se sastoji iz dva dela: prvi deo je daleka ekspozicija u kojoj za vreme bombardovanja italijanskih aviona smrtno ranjeni vođa patrole Ferjan u prisilno izabranom zaklonu razgovara sa saborcem. Taj razgovor prekidaju tu je Ocvirk uspešno upotrebio specifične radiofonske efekte - Ferjanova priviđenja, muzičkim akcentom ujedinjen nerealni ženski glas koji mu nagoveštava smrt. To je glas izdajnice koju je Ferjan morao svojevremeno da likvidira. U drugom delu drame saborca zamenjuje ranjena bolničarka koja je tajno zaljubljena u Ferjana. Ovaj joj poverava zbog čega je sve vreme bio tako mračan i šta ga je mučilo: bio se zaljubio u lepu izdajnicu, ali kada je na usamljenom putu shvatio da bi mu se podala samo zato da bi spasla svoj život, übio ju je. Osetljivog Ferjana, koji nosi uspomenu na svoja erotska osečanja kao težak teret, samo smrt može da spase osečanja krivice. O krivici je reč i u Ocvirkovoj najboljoj radio-drami Kad bi mrtvi oživeli (1952). Autor ju je postavio u određeno mesto i vreme: „Radnja se događa danas nege u Suhoj krajini”. I u ovoj drami reč je o događajn \/ prošlosti, mada ga autor ne obnavlja kroz epsko-ispovednu formu. Kad bi mrtvi oživeli je radio-drama građena po uzoru na analitičke drame, u kojoj se kroz dramske konflikte polako razotkriva događaj iz prošlosti koji posle odlučujuče scene utiče na razrešavanje osnovnog konflikta dramskog dela. Ova Ocvirkova drama ima, pored opredeljenosti za mesto i vreme, izraziti karakter balade. Nekoliko godina posle rata dolazi kasno noču

153