РТВ Теорија и пракса

Najzad, potreba maštanja pokreče delikatno pitanje odnosa realno - imaginarno. Zbog čega maštanje? Kako feljton obezbeđuje ovu funkciju? Na početku paradoks: traži se deo imaginarnog u okviru realističkog dela. Publika ne prihvata umetničke feljtone obrađene na osnovu zakona realnosti. Ipak, autori smatraju da jednostavno slikanje realnosti ne privlači, jer da je „као u životu” ne bi donosilo ništa posebno novo niti zabavno. Klasična slika televizijskog gledaoca premorenog od briga nameče pravo na maštanje, „malo bekstvo”, na bekstvo u „ružičast život”! Kako se ponaša feljton u smislu izmirenja ova dva načina: realizam i bekstvo, Dominik Sent-Alban (Dominique Saint Albam) autorka Božića na četiri strane (Ndel aux quatre vents) izjavljuje; - „Važna tačka je svakako realizam svakodnevnog života... Realizam je sastavni deo vremena koje teče... znači da su ličnosti feljtona i gledaoci istim ritmom živeli mesecima. Osim ovog realizma, ipak postoji nešto o čemu se mašta. Božić je romantična priča velike strasti, lude Ijubavi... I još, tema je putovanje koje dozvoljava maštanje”. Svakako, mašta se razvija shodno temi koja se obrađuje, ili još jednostavnije, osobi koj-a mašta nije čak ni stalo do slike. Na početku, bilo šta rekli realizatori, konstatuje se značajno interesovanje za sliku svakodnevnog života kao da je poklonjena slika svakodnevnog „natprirodnog” života mnogo jača od realnog promenila 6vaj objekt. A opčinjenost foto-genijem (ili televizijskim genijem) rezultat je poetskog kvaliteta biča i stvari. 3 Ukoliko je prvobitna radoznalost upučena odsjaju stvarnosti, znači da slika svojim „hipnotičkim” karakterom preovladava našim čulima, „Idem u bioskop kao što se i uspavljujem”, Na ekranu, neopipljive i brzo pokretne slike defiluju као naši snovi. Neka dela, čak, ponovo dobijaju analognu strukturu nesvesnog iz zadatka da izraze „pojmove koji ne mogu

3 CT Edgar Morin, ~Le cinčma ou l'homme imaginaire’’,

97