РТВ Теорија и пракса

shvatanje isključivo kao sredstva za zabavu i animiranje najtrivijalnijeg ukusa. To je, zaista, tužna pojava - ma koliko bila uslovljena trenutnom ekonomskom situacijom - na koju mora da reaguje umetnička svest! Ja protestujem što se kod nas filmovi i dramske emisije prave sa nastojanjem da se prvenstveno zadovolji ukus potrošača koji idu u bioskop i gledaju filmove jedino da bi se zabavili, a TV emisije kao pripremu za spavanje. Spavanje, čak bez ikakvog sanjarenja... Vladimir Petrič, reditelj, rođen je 1928. u Pmjavoru (BiH). Prva saznanja o dramskim umetnostima prihvata od reditelja Aleksandra Verščagina u Pančevu gde je završio gimnaziju. Diplomirao 1953. pozorišnu režiju na Akademiji za pozorišnu umetnost, a 1955. engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Reditelj Pozorišta filmskih glumaca pri „Avala-filmu”, urednik Filmske redakcije Televizije Beograd. Režirao pozorišne predstave, filmove i televizijske drame. Pisac niza eseja iz obiasti pozorišta i knjiga o filmu (Čarobni ekran, Šekspir u filmu, Uvođenje u film, Razvoj filmskih vrsta, Osma sila, Film i san). Doktorska disertacija: Editing Principles in Тћеогу and Practice of American and Soviet Silent Films (1920-1930) - Osnovni principi teorije i prakse američkog i sovjetskog nemog filma (1920-1930) - odbranjena na Njujorškom univerzitetu na Odeljenju za isktoriju i teoriju filma (NYU). Dobitnik nagrade za režiju na Sterijinom pozorju i nagrade RTV Beograd za naučno delo iz oblasti televizijske komunikacije, Pedagoškim radom na Dramskom fakultetu u Beogradu bavio se od 1952-1970. kao nastavnik glume, režije i istorije i estetike filma. Od 1972. redovan profesor Harvardovog univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama, gde predaje isktoriju i teoriju filma u Carpenter Center for the Visual Arts.

181