РТВ Теорија и пракса

kulture - zapažaju i prvi znači pojave novih, masovnih medija. lako je Pariska izložba novih tehničkih dostignuča (1890) predstavljala nesumnjivo značajnu indikaciju, ne bi sasma odgovaralo istorijskoj istini pripisati pojavu novih masovnih medija isključivo tom snažnom, bez pravog istorijskog presedana, tehničko-tehnološkom poletu koji će obeležiti dvadeseti vek i revolucijom u povesti čovečanstva 6; pojava masovnih medija, isto tako, predstavlja i neminovan - kultumo i istorijski - odgovor na nove, već opisane tendencije u umetnosti. Demokratizacijom kulturnih potreba generisana su i nova sredstva za njihovo zadovoljavanje; instrumente za njihovo zadovoljavanje obezbedila je sve übrzanija tehnološka reprodukcija novih naučnih pronalazaka. Potrebno je, međutim, imati u vidu činjenicu da se, u ovom slučaju, ne radi isključivo o usavršavanju tehničkih instrumenata za umnožavanje i transmisiju postoječih kultumih vrednosti, kao što je to, u najvećoj meri, bio slučaj sa Gutembergovim pronalaskom; masovni mediji su, veoma brzo, jedva deceniju ili dve nakon svog izlaska na veliku istorijsku pozomicu, ispoljili snažnu težnju da stvore i izraze vlastite, izvome kultume vrednosti koje su od samog početka bile imanentne njihovom unutrašnjem organizmu. Legitimno je, naravno, i neotuđivo pravo umetnika da traga za novim oblicima, novim metodima i novim jez-kom koji će mu poslužiti da dublje, slojevitije i poipunije izrazi svoju stvaralačku viziju; prirodno je, isto tako, i impertivno nastojanje umetničke teorije da proklamuje, tumači i verifikuje uzdarja nove, dubinske umetničke svesti. Ali, istovremeno, to očigledno rezultira kumuliranjem suprotnosti između umetničke prakse i umetničke teorije s jedne, i masovne publike s druge strane - tu pojavu bilo je moguče uočiti čak i pre pojave masovnih medija 7. Suočen sa ovakvim stanjem stvari, čovek iz publike razmišlja:

8 LJ pitanju je, zapravo, elektronska, odnosno kompjuterska revolucija- ргеша shemi AJvina Toflera i drugih futurologa, između ostalih i Klajva Sinklera. tvorca danas jednog od najrasprostranjenijih kućnih računara, radi se, zapravo, o trećoj velikoj civiizacijskoj revoluciji. Prvu jeobeležio prelazak sanomadskena zemljoradničku kulturu, dok je druga bila oličena u industrijskoj revoluciji započetoj krajem sedamnaestog veka.

i Na primem procvata, u jednom uzavrelom, inkubacionom razdoblju pompijerske umetnosti u Francuskoj.

11