РТВ Теорија и пракса

analitičari nazivaju „izvesnim vidom manifestacije slušalačke otuđenosti”. Razumljivost - ono što se slušaocu nudi, i težnja da se deluje na recipijenta u direktnoj su vezi sa ekspresijom: „Komunikativna dimenzija рошке obogačuje se emotivnom, estetskom dimenzijom... (sa) ciljem da poveča efektivnost komunikacije. S druge strane, mnoštvo oblika i postoji zato da bi se dao prostor novinarskoj ekspresiji, ali takvoj koja je u službi smisla i koja povećava efektivnost poruke.” 2l 10. Sad kad smo priveli temu kraju, treba odrediti mesto najavi - novom članu novinarski-h žanrova. Smatramo da postoji pet osnovnih žanrova: vest, izveštajni žanrovi, komentarisani, dijaloški i reportažni žanrovi. Samo vest, iznad svega cenjeni žanr, ima prava da tvori samostalan rod. Razlog jednostavan: bez njenih osobina nema nijednog novinarskog proizvoda. U izveštajne žanrove übrajamo: izveštaj, proširenu informaciju, zbimu i formaciju, pregled štampe, zvučnu hroniku i najavu. U komentarisane vrste übrajamo: komentar, uvodnik, članak, društvenu hroniku, belešku, osvrt i glosu. Dijalošku grupu čine: intervju (razgovor), debata, polemika, izjava, konferencija za štampu, anketa, okrugli sto, porota, U reportažne žanrove übrajamo: reportažu, direktan prenos, uključenjeu događaj, feljton, reporterski zapis, putopis, crticu. U ovakvom „rasporedu” žanrova, najava se našla u izbirljivom i privilegovanom društvu, čiji se članovi najčešće sreću. Nova, moderna vremena omogučila su da na ava izras e u poseban vid emisije, da bi u ovo naše doba postala i

21 Mr Đ. Đukič, isto, str. 30.

97