РТВ Теорија и пракса

ЕКО; Ovo је pitanje uvek zbunjujuće i pripada istoj vrsti kao i pitanje zašto ste oženili ovu a ne neku drugu ženu. Mislim da svako ima ličnu sklonost za neki istorijski period. Recimo, verovatno zato što sam u to vreme bio katoiik, no to nije dovoljno da obrazloži takvo interesovanje za srednji vek. Ili, možda zato što me je oduvek privlačio srednji vek. Filozofski govoreći, zbunjivalo me je što je većina naučnika tvrdila da ne postoji nikakva specifična estetička teorija kod Akvinskog. To je bio dobar izazov da pokušam da je otkrijem. Osim toga, mi u Italiji živeli smo u to vreme pod filozofskom diktaturom idealiste Benedeta Kročea. On je bio uveren da prava estetika počinje tek u XVIII veku, nikako рге. Ja nisam poverovao u to. Znao sam da su u klasičnoj antici i srednjem veku postojale mnoge značajne teorije umetnosti. Naprosto, one su dmgačije od modernih, ali su postojale. To me je, mislim, privuklo da napravim ovu siudiju. FREJLING: Sledstveno tome tvrdili ste da su prvi velikani moderne francuske filozofije u stvari živeli u XIII, XIV i XV veku. Vi tako otkrivate poreklo modernih filozofskih strujanja. Da li ste to tada naslutili? EKO; Da, naslućivao sam i nešto više. U drugom izdanju moje knjige dodao sam jednu posebnu glavu u kojoj pokazujem mnoge sličnosti između skolastičkog i izvesnih savremenih načina mišljenja, kao Sto je npr. strukturalizam. Naravno, ovi poslednji predstavljaju posvetovljene načine skolastičkog mišljenja, bez ikakve veze sa takozvanim neotomizmom ili nečim sličnim. Ali znate, ako uzmete, na primer, savremenu logiku onako kako je izgrađena čak i kod najznačajnijih britanskih mislilaca videćete koliko mnogo oni duguju medievalnim logičarima kao što su Okamski i drugi. Zato srednji vek nije mračan vek, kao što Ijudi veruju. To je period velikog kulturnog procvata i sa mnogo više raznovrsnosti nego što mi mislimo. Znate, da bi se shvatio srednji vek mora se učniti isto što i kada se želi shvatiti kineska politika. Izgleda da svako govori isto, navodeći isti autoritet ali sa neznatnom promenom u pridevu ili prilogu, to postaju dva različita pogleda na svet. Tako se misli i o srednjem veku. Imate utisak da

146