РТВ Теорија и пракса

određenosti sa vizuelnog stanovišta. Karikatura, pak, predstavlia mzaK stepen određenosti jednostavno zbog toga što nudi malu količinu vizuelnih obaveštenja. Telefon je hiadan medij ili medij niskog stepena određenosti jer uhu obezbeđuje oskudnu količinu informacija. Govor je takođe hladan, odnosno niskoodređen medij јег daje veoma malo a mnogo toga prepušta slušaocu. S druge strane, vrući mediji pubhci ne ostavljaju veliki prostor za dopunjavanje. Stoga vruće medije karakteriše nizak a hladne medije visok stepen sudelovanja publike“ (str. 31) 24 Dakle, teievizija kao hladan medij gledaocima prepušta dobar deo posla. Ovakvo se stanovište podudara s našom tvrdnjom da televizijska poruka stiče značenje tek u trenutku kad dođe do čvrste sprege između semiotskih kodova i kulturne svesti koju u proces unosi gledalac čije okruženje, kontekst, igra značajnu ulogu u stvaranju pomenute kulturne svesti. Slično tome, obeležje zajedničko televizijskoj poruci u tzv. ograničenom kodu govornika iz radničke klase, po kome se širok opseg oznaka koristi za predstavijanje relativno skučenog opsega elemenata koji se označavaju, sada se može posmatrati i kao svojstvo koje od gledaoca, odnosno osobe koja reaguje, iziskuje celovito uključivanje, tj. puno učešće u procesu obezbeđivanja moralnog, običajnog ili nekog drugog okvira unutar koga označeno stiče značenje. Ukratko, televizija jeste hladan medij zbog toga što gledalac obavlja najveći deo posla: ekran nas snabdeva metonimima, a mi ovima darujemo značenja. Značajan prostor koji posvećujemo ovom pitanju uslovljen je njegovom složenošću i neistraženošću. Navedeni dokazi, međutim, ni u čemu ne menjaju status medijskih jezika koji, u ovoj fazi svog razvitka, zauzimaju „podređen položaj u odnosu na vladajuću kulturu naglašene linearnosti, racionalnosti i verbalne pismenosti" (str. 92). 25 Posledica ovakve istorijske matrice

24 McLuhan, H.M. (1964), Razumevanje meaija (Understanding Media), London, Routledge and Kegan Paul. 25 McQuail, D., op. cit.

178