РТВ Теорија и пракса

u studijskim realizacijama cmisija koje su se bavile instrumentalnom i baletskom muzikom, Radilo se tu pre svega na intervencijama u realno događanje pred TV kamerama. Muziciranje živih, stvarnih muzičara ili baletske kretnje igrača otklanjaju se iz realnog studijskog prostora (ponekad i sa određenim predmetima iz tog prostoraj u kome su se odvijale i bivaju injektirane ili u neki drugi, „paralelno egzistentan” ali isto tako reaian (gradske ulice, pejzaži, morske obale itd.) ili manje ili više apstraktan ili animiran (crtež „šahovskog polja”, svemirska prostranstva, itd.) prostor, posredstvom elektronskih efekata i trikova kao što su kroma-ki, self-ki, višestuka ekspozicija. obrtanje polanteta, uklapanje, video-scena, itd. Postignuto je poništenje uobičajenog osećanja klaustrofobičnosti koje balet i uopšte svaki veči zamah, širina, dužina i brzina pokreta Ijudskog tela izazivaju u uslovima TV studijske koreografije i uspostavljanje novih, neobičnih i složenih odnosa između igre, muzike i široko otvorenih prostora u kojima se takva igra i muzika retko ili nikada sreču, i brzine kojom se tela igrača (i naša pažnja) kreču kroz taj prostor 17 .Ta ista mobilnost brzina i složenost u koju elementi slike stupaju među sobom, kao i naknadno sa muzikom (mada sa mnogo manje estetskog opravdavanja), doprinose i razbijanju gotovo agresivne statičnosti instrumentalnog muziciranja lB .

7 Viđeno npr. u TV baletu A, Nikolaisa Veze napravljenog 1978 za BBC iii u baletskoj emisiji TV Sarajevo Hiljadu i jedna noč i jedan dan, emitovanoj na TV Beograd, Drugi program, 11. jul 1982, 17.30, 18 Temeljno istraživanje tehničkih mogućnosti TV medija u kreativnoj vizuelizacijj izmedu ostalih i instrumentalne muzike započelo je srcdinom 60-tih godina posredstvom insti tucije Trečeg programa u Švedskoj. Francuskoj i Zapadnoj Nemačkoj Među mnogim uspešnim realizaciiama treba istaći naročito emisije reditelja K Lindermana iz Kelna čije je vizuelno savršenstvo i bogatstvo poznavanja i korišćenja eiektronskih efekata izazvalo pobunu u muzičkim krugovima koji su tvrdili da se tu „па putu muzike isprečila briljantnost njenog prenošenja”.

93