РТВ Теорија и пракса

dostupni u svakom trenutku, vrijednost čega ne treba posebno argumentirati. Da li је za ostvarenje takvog modela evidentiranja i anaiiziranja radijskog programa potrebno 10 000-15 000 dolara, koliko približno košta manji profesionalni kompiet opreme za kompjutersko procesiranje i pohranjivanje podataka? Ako je odgovor ~da”, tada bi za većinu redakcija razmatranje prestalo na ovoj tački; tog novca naprosto nema! Odgovor, međutim, nije jednoznačan, baš kao što nije takav ni kad se govori o reporterskoj opremi za radijsko terensko snimanje. Mora И se uvijek koristiti superkvalitetna, ali i superskupa i superteška „nagra” ili se dovoljno prihvatljivi rezultati mogu postići i s jeftinijim i lakšim kasetofonima „Soni” ili „Filips”? Mnogi reporteri znaju da je odgovor potvrdan, premda ih je tehničko osoblje uvjeravalo kako nema smisla „rušiti tehnički nivo i programske standarde”. Poslužimo li se prikazanom analogijom, tada se smije ustvrditi i da se dovoljno prihvatljivi evidencijski i analitički rezultati mogu polučiti i neprofesionalnom kompjuterskom opremom, cijena koje ne prevazilazi svotu od 1 000-2 000 DM! Takva je ideja, da sve ne bi ostalo samo na uvjeravanju i nagađanju, probno realizirana u redakciji Radio-stanice Split, gdje je, posredstvom kompjuterskog programa dizajniranog upravo za evidentiranje i statističku analizu radijskih žanrova, obrađeno 4 300 priloga pripremljenih i izvedenih na programu te radio-stanice u apriiu, maju i septembru 1986. godine. Analizu je, inače, bio naručio Radnički savjet tog OOUR, a u svrhu sagledavanja najvažnijih programskih pokazatelja, te eventualnih unutarnjih rezervi radi poboljšanja lokalnog programa i rada za programe Radio-stanice Zagreb. Za „ručni rad” bio bi to pregolem zalogaj skopčan s velikim gubitkom vremena. Obični kućni računar obavio ga je za nekoliko dana!

161