РТВ Теорија и пракса

znači zaboravljati na specifičnost televizije kao sredstva izražaja. To istovremeno ukazuje na postoječu nemoć nekritičkog svakidašnjeg mišljenja da utisne vlastite tragove viđenom, dogođenom, upravo zbog toga što pročitano (i viđeno) uzima kao nešto neposredno dato i čija je „istorijska tačnost” obezbijeđena samim oblikovanjem slova u riječi i riječi u slike. Konsekventno takvom poimanju, suočavanja sa odnosnom situacpom nema, pa tako ni sopstvenog tegobnog puta u pitanje i osmišljavanje. Drugim riječima, na „datom” se ostaje, bez nutrašnje borbe da se ono novom spoznajom obogati otvorenošču i upućenošču na buduće. A znamo da zbivanje opredmećeno naučnom istoriografijom samo umjetnikovim oblikovanjem postaje autentični Ijudski događaj, istina koja djela. 4. (ne)mogučnost estetskog ispoljenja televizije. Televizija može biti medij drugim umjetnostima, ali se na toj posredničkoj ulozi ne završava njena funkcija. Roman ili pripovijetka su umjetnička djela za se. Njihovim „prenošenjem” na televizijski ekran oni prestaju biti literarno umjetničko djelo: oni postaju novo djelo sačinjeno od romana, vizije scenarija, režije, glume itd. Televizija ne može biti posrednik romana, ona bi to u punom smislu mogla biti onda kada bi se roman čitao na televiziji, ili kada bi televizijska kamera „prelazila” po tekstu knjige (prateći pokrete Ijudskog oka pri čitanju). Umjetnost je izvorni, osobeni doživljaj svijeta, i ne može se izvorno doživljavati ono što je već izvorno doživljeno, odnosno ne može se u masi prenositi taj izvorni, autentični doživljaj. Konačno, televizija se može dobro realizovati i kao prenosilac, posrednik tek kada u to prenošenje unese svojstvene impulse, Umjetničko đjelo jedne vrste umjetnosti ne može se transponovati na područje druge umjetnosti i zadržati osobine autentičnog ispoljenja. Sva postoječa djela i, uslovno, vrste umjetnosti koje su postojale prije televizije, postoje sada paralelno s njom i mogu joj služiti ili da ispuni vrijeme programa, ili da dosegne svoj vlastiti umjetnički izražaj. Međutim, tu posredničku ulogu

84