РТВ Теорија и пракса

shvatljivo Ijudima najrazličitijih jezika. 7 A ono, pak, što se kazuje glasorn plača, smeha, usklika i krika - to je od pračoveka zajednička poruka svih Ijudi sveta. Ovde smo intonacijom nazivali promenu visine, jačine, trajanja glasa i pauze, iako se intonacijom u užem smislu reči naziva samo promena visine tona. Svaka i najsitnija varijacija intonacije glasa utiče na promenu značenja rečenice. Njome se daje dovršenost iskaza, njome se razgraničavaju rečenice jedna od druge, njome se određuje tip rečenice, ona ima interpunkcijsko svojstvo i brojna druga smisaona isticanja u rečenici. Šta nosi naš glas? Mnogo se izvesnije može odrediti kakav smisao nosi naš glas negoli naslutiti značenje muzičkih tonova. Pisac studije o jeziku muzike Derik Kuk kaže: ~Ono što su rckli Gele. Hodler i Katka možda je značajan podatak za razumevanje Ijudske prirode; ono što su rekli Betoven, Berlioz i Maler svakako nije - jednostavno stoga jer nema saglasnosti o tome šta su zapravo rekli” 8 Isti autor navodi dva potpuno oprečna mišljenja o značenju muzike. Stravinski negira svaku mogučnost pripisivanja značenja muzici ističući da ako muzika „nešto izražava, to je samo iluzija, a ne stvarnost” 9 ,Mendelson, pak, ne veruje rečima, јег mu izgledaju dvosmislene i nejasne, „tako da se lako pogrešno razumeju u poređenju sa istinskom muzikom koja ispunjava dušu hiljadama stvari boljih od reči. Misli koje mi prenosi muzika koju volim nisu nejasne da bi ih trebalo tumačiti rečima, več naprotiv one su sasvim jasne i određene” 10 . Kuk delimično koriguje i jednog i drugog ostajuči pri uverenju da je „muzika jezik emocija sličan govoru” i da je za sve velike kompozitore vrhunski i sasvim lični izraz univerzalnih osečanja’ ”. I Nešto kasnije Kuk če preciznije govoriti koja i kakva osečanja iskazuje muzika;

7 Branko Vuletič, nav delo, str, 31 8 Derik Kuk, Jezik muzike, „ Nolit”, Beograd, 1982, s tr. 10 9 Isto, str, 28. 10 Isto, str. 29. " Isto, str. 52.

69