РТВ Теорија и пракса

uprkos našim ciljevima. Fizičarima je slična pojava dobro poznata kao .uticaj odstupanja istraživača na objekat". Upravojezbog njega onemogućeno snimanje dokumentamog filma Kretanja elektrona. Da bi se snimio elektron, primećuje D. Danjin u svojoj knjizi Neizhelnost čudnog sveta potrebno je da ga prethodno osvetlimo. Ali, neophodno kratko zračenje raspršiće elektron i otkriti atom - i šta ćemo tada snimiti? Osvetljavanje elektrona je isuviše teška procedura za slično istraživanje. To je isto kao kad bismo odlučili da odredimo ono što pokazuje sekundara u mraku ako pri tom opipavamo kazaljku sekundam. Za takvu intervenciju moraćemo da platimo neodređenim rezultatima. Princip neodređenosti dovodi naučnike do tužnog zaključka da je svet koji posmatramo - svet plus uticaj posmatrača. Čak ni istoričarima koji se bave prošlošću ne uspeva da izbegnu „uticaj odstupanja". Dvosmislenost pojma .istorijska činjenica" je realna teškoća nauke, misli istraživač kulture srednjeg veka A.Gurevič.Jstorijska činjenica" - piše on - „neiscrpna je kako zbog velikog broja prilaza, tako i zbog neprekidnog menjanja perspektiva iz kojih se razmatra prošlost... Izvor počinje da ,govori' na nov način kada mu istoričar prilazi s novim pitanjima... Zbog togaje istorijska spoznaja uporedo s tim i društvena samosvest". A koliko se situacija pooštrava kada predmet istraživanja više nisu „nemi" elektroni ili bezglasne činjenice prošlosti, već živ čovek koji neposredno reaguje na naše uticaje! Čak i u najobičnijoj anketi, gde se predlaže samo da se podvuče „da" ili „пе” rezultat je, u izvesnom smislu, uslovljen time da će se prvenstvo dati onoj činjenici koja je od dve postavljena kao prva. Obe strane koje učestvuju u društvenoj anketi ulazc, reklo bi se, u dobrovoljne i ravnopravne odnose, ali uticaj ličnosti intervjuera, samih uslova razgovora ili čak običnog podsećanja da će se anketa održati, stvara „unapred predviđeno mišljenje": onaj koga intervjuišu će početi nesvesno da se pretvara pred inicijatorom susreta.

99