РТВ Теорија и пракса

svim tim pričama protagonisti-žrtve žene, a u dva slučaja deca, što dokazuje da tradicija zahteva slabost kao bitnu karakteristiku koja čini dobru žrtvu, na šta je ukazao Klap, dok je u slučaju devojke invalida Frajov pojam o „katastrofi manjkave inteligencije” istaknuto naglašen, obezbeđujući podesnu pozadinu za izazivanje patosa. IDEOLOŠKO ČITANJE Da bi se suočili sa spornim pitanjem komunikacione moći, kritički projekat se založio za analizu ideološkog domena i njegovo postavljanje na prvo mesto. Prema kritičkom projektu u liberalnoj kapitalističkoj državi ideološko je postavljeno kao ključna arena oko koje i kroz koju je dominirajuća klasa, ili savez frakcija dominantne klase, u mogućnosti da vrši svoju moć nad potčinjenim društvenim grupacijama. Ova društena kontrola se vrši ne direktnom upotrcbom prisile, već prvenstveno pristankom tih potčinjenih grupacija na posebne načine viđenja sveta koji sistematski favorizuju interese frakcija vladajuće klase (Hol, 1977: 332-333). Masovni mediji, zajedno sa porodicom, obrazovnim sistemom, zakonom, državom, kao sredstvo superstrukture su ključni. Koncepcija hegemonije, kako kritički projekat naziva ovaj proces, najčešće se nalazi u istraživanju koje je težilo da dokaže kako su svakodnevna značenja, predstavljanja i aktivnosti organizovane i osmišljene na načine koji predstavljaju klasne interese „dominantnog bloka” kao prividno prirodni, neizbežni, i relativno nediskutabilni opšti interesi unutar kojih, kao što je Hol tvrdio (1977: 333) „potčinjena klasa ’živi’ i daje smisao svojoj potčinjenosti”. Studije koje su ispitivale hegemonističke aspekte kulture posebno su težile da se koncentrišu na one oblike i institucije za koje se obično podrazumeva da su nepristrasne ili neutralne O’Salliven i drugi (O’Sulliven, 1983; 108). Vest sa svojim principima objektivnosti, nepristrasnosti i uravnoteženosti se pretpostavlja da je jedna od takvih institucija. Ali kako se dosledno pokazivalo, kroz procese selekcije, klasifikacije i predstavljanja,

107