РТВ Теорија и пракса

novinarska praksa je proizvodila smisao, značenje i tumačenja događaja koji su činili prirođnim načine gledanja na svet direktno upleteni u stvaranje i ponovno stvaranje postojećeg autoritativnog i distributivnog poretka. Istraživanje se prevashodno koncentrisalo na „ozbiljnu vest” koja je takode bila vest procenjena da poseduje najbliskije i najznačajnije veze sa političkom kulturom. Strategija se sastojala u tome da se uzme jedan događaj ili sporno pitanje, neko koje je često bilo problematično za viastodršce, i dokaže kako dominantno ideološko polje prodire u vest da bi postalo njen prvobitni izvor objašnjenja i razumljivosti uprkos profesionalnoj praksi novinarstva i njegove relativne autonomije. Tendencija je, međutim, bila da se iskoriste ovi nalazi kao baza za uopštavanja o svim vestima. Sklonost, možda nenamerna, bila je da se sve vesti posmatraju manje-više kao ozbiljne vesti, i da se pretpostavi da su (re)produkovana ideologija i strukture značenja koja su proistekla iz vesti jednoobrazno aktivirane unutar istih konteksta legitimnosti, uz korišćenje iste vrste reprezentacionih strategija. Proučavanje nečasnih vesti može da sugerše da ovo nije sasvim tačna procena. Reprodukovano ideološko polje može se različito označiti i tumačiti u različitim vrstama priča. Štaviše, određeni tipovi priča mogu da se pojavljuju u iskazivanju znatno različitih ideoloških oblasti. Ukoliko je takav slučaj, to znači da se više računa mora povešt' o specifičnostima tipova priča; „dobre” koje su opstale, i zadržaie svoj oblik tokom vremena mogu da imaju stepen relativne autonomije unutar celovite vesti. Ovo takođe znači da u diskusijama o vestima i ideologijama, postaje teže da se upadne u analizu koja novinarstvo određuje samo u odnosu na dominantnu ideologiju. Do sveobuhvatnijeg kritičkog tumačenja vesti dolazi se kada se pluralizam tipova priča svede s obzirom na velik broj katkad komplementarnih, katkad suparničkih ideologija - vidi Boni i Vilson (Воппеу and Wilson, 1983). Ovo ne znači da stvaranje značenja u odnosu na dominantnu ideologiju nijc bitno za organizaciju vesti, nego da se

108