РТВ Теорија и пракса

slobodni, tajni i demokratski, učesnici kompetitivno motivisani, građani nukleus slobodnog izražavanja volje, tada je funkcija medija stvaranje pretpostavki za ovakvu javnost: prenošenjem i davanjem informacija, ali i više od toga - omogućavanje višesmernog komuniciranja, dijaloga, susreta i borbe ideja. Prisustvo industrije i tehnike medija u javnosti, i pored komunikacionih približavanja, neki teoretičari (Negt i Kluge) nazivaju „industrijalizovanim javnostima”. 1 Njihova upotreba i obuhvatnost pojačavaju mogućnost monopola određenih struktura, prodora „manipulativne svesti” tehničkom superiornošću i sugestivnom neposrednošću medija. Ovaj tematski korpus traži temeljna istraživanja i na našim prostorima. U jednom skromnijem smislu ovde skrećemo pažnju na područje političke javnosti, formiranja političke publike koje je kod nas započeto u specifičnim i ograničavajućim okolnostima. Izbori kao povod i empirijska evidencija koju smo na području Vojvodine proučavali, opredelili su nas da, u prostorom dopuštenom obimu, razmatramo tri pitanja: - pretpostavke promena političkog poretka i refleksije na poverenje građana; - medijsku recepciju izbora - građani između auditorija i političke publike; - sociološki, komunikološki značaj preferencije medija o ovom događaju (doživljaj, uticaj, politička kultura). Naš susret sa građanima Vojvodine pckazao je da se nalazimo na tlu koje se „raseda”, diferencira, na kojem građani tragaju za pouzdanim interesnim i vrcdnosnim uporištima i kriterijima svoga političkog identiteta. Ako još ne možemo govoriti o uobličenim standardima savremenog pravnog i demokratskog sistema i političkoj kulturi, intenzivnost promena jasno se razaznaje u političkim raspoloženjima građana. Ona zaslužuju pažnju u datom društvenom okruženju,

l Up.: Ljuba Tadić, Ogkd o javnosti, Biblioteka „Poenla", Beograd, 1987, str. 61.

124