РТВ Теорија и пракса

sastavni su deo stanja društvene svesti, ponašanja i komuniciranja. 1. POLITIČKI POREDAK, IZBORII POVERENJE GRAĐANA Svako javno i političko angažovanje građana polazi od legitimnih pretpostavki demokratskog poretka. Demokratski poredak podrazumeva prava građana, odgovornu vladu, institucije ali i procese, odnosno komunikaciju građana i vlasti u savetovanju o interesima, selekciji i izboru prioriteta. Još je Aristotel govorio da se ~mi savetujemo samo o problemima koji očigledno dopuštaju mogućnost drukčijega ... Pitanja delanja jesu problemi takvog savetovanja”. 2 Reč je o poimanju komunikacije među Ijudima sa etičkim utemeljenjem. Mogućnost drukčijega, razne mogućnosti, podrazumevaju rešavanje problema koji su u sporu, snagom argumenata; gđe je savetovanje način dolaženja do odluke. To isključuje prinudu i nasilje. Demokratski poredak ne iscrpljuje se preventivno u institucijama višestranačja, u modelima organizacije vlasti, izbornih sistema i procedura. Ovi elementi neophodni su za njegovo funkcionisanje, zakonitost i efikasnost. Oni su za moderne poretke i njihovu komunikaciju kriteriji probitačnosti i uspešnosti. Međutim, gore navedeni razlozi, iskustva istraživanja izbora, nalažu uvođenje izvesnih korektivnih faktora koji ovaj mehanizam osvetljavaju iz inreresne ipolitičke pozicije građana. Reč je o učestvovanju, o mogućnostima raspravljanja, rešavanja problema. Da bi građani mogli učestvovati u političkom procesu potrebno je njlma obezbediti uslove i mehanizme signalizovanja interesnih preferencija.

2 Aristotel, Retorika, 1359, Nezavisna izdanja 40, Beograd 1987.

125