РТВ Теорија и пракса

Izbori 3 su samo jedan od načina za sudelovanje Ijudi u kolektivnom odlučivanju. U tom pogledu su demokratski izbori nužan uslov legitimiteta vlasti. Dovoljan uslov se pojavljuje u području prakse. Legitimnost izbora ima svoju dimenziju u vremenu u kome ustanove vlasti i politički predstavnici iskazuju sposobnost da zadovoljavaju interese, ekonomske i druge potrebe svojih građana. Akt izbora (izborna odluka građana) je povereni mandat. Za demokratiju građana i vlast povereni mandat oslonjen je na princip odgovornosti i proces sticanja poverenja. Sociološki, politikološki i komunikološki problem, koji želimo da naznačimo, je upravo višeznačni prilaz temi izbora, 4 u klasičnoj šumpeterovskoj teoriji označenih „tehnikom demokratske metode izbora političkog vođstva.” (Grdešić). Višeznačnost istraživačkog pristupa izbornoj problematici povezujemo sa značenjem političkog pluralizma. Pošto je politički pluralizam vrednosna i interesna odrednica slobodnog društvenog komuniciranja, tolerancije, kompetencije i konsenzusa, odgovornosti i moralnosti, onda višepartijski sistemi i izbori zaslužuju da budu podvrgnuti istraživačkoj „rađoznalosti” ne samo varijablama „biračkog izbora”, već kriterijima „načina života”. To izbore 1990. godine čini i dalje aktuelnom temom, a u 1991. godini za političare, građane, istraživače i

3 Sejmor M. Lipset je pišući o glasanju, u kontekstu političkog angažovanja, ovaj čin označio poslednjim stupnjem procesa bavljenja politikom. Up.: S.M. Lipset, Polilički čovek, Rad, Beograd, 1969, str. 222-223. 4 „Osnovni predmet anglosaksonskih istraživanja izbora i izbornih ponašanja jesu odrednice biračkog izbora. Tako su istraživanja usmjerena na tri ključna elementa: 1) partijska pripadnost; 2) vrednovanje kandidata i 3) odnos prema temama u izbornoj kampanji. Tako određenim nezavisnim varijablama i njihovim međuodnosima nastoji se doći do deskripcije izborne odluke, ali i do prognostički vrednih modela. Stanje discipline na tom području, uprkos svih dostignuća trijade teorije, metode i statistike (podataka) mnogi autori još uvijek ocjenjuju nezadovoljavajućim...”. Ivan Grdešić, „Izborne odrednice”, „Politička misao”, br. 2, Zagreb, 1990, str. 10-11.

126