РТВ Теорија и пракса

Maksimum slušanja u Žirondi u 7 časova objašnjava se ranim odlaskom stanovnika na radna mesta koja su ponekad udaljena. Još jedna konstatacija ide u prilog tome: slušanje radija u Žirondi otpočinje u 4.45 ujutru, dok u Landima taj početak pada oko 6 časova. Posle podne ponovno slušanje započinje oko 16.30 u Landima, dok je taj početak u Žirondi veoma jasan već u 16 časova sa prvim izlascima sa radnih mesta posle celodnevnog rada. SLUŠANJE I MESTO ŽIVUENJA Nedostaju podaci za međusobno upoređenje akvitanskih departmana, osim sa distriktom Bajon-Angle-Bijaric u Atlantskim Pirinejima. Ali, rezultati slušanja su dati po celom satu a ne po četvrtinama sata. Uprkos ovoj razlici u podacima, mogu se izvući neka saznanja: slušanje u Bajon-Angle-Bijaric izgleda približnije slušanju u Žirondi nego slušanju u Landima. Izvesna specifičnost Landa pokazuje se kroz ponašanje slušanja radija u odnosu na Žirondu i na distrikt BAB. Anketa CEO 1983. godine pokazuje da je vreme spavanja u Landima duže od vremena spavanja u drugim deparlmanima. U ovim uslovima čovek se može pitati da li je uspeh Radio Frans Landa u ovom departmanu i u distriktu BAB proizvod kulture i načina života u Landima koji su specifični i koherentniji u odnosu па druge regione Akvitanije. Ovakvo pitanje jasno proizlazi iz posmatranja rezultata budžeta vremena slušanja radija, posmatranja koje je realizovano u uslovima koji su omogućili upoređivanje u istom periodu. U 1983. godini 28,3% stanovnika Landa (anketa CEO 1983) nije posedovalo radio-prijemnike sa ultrakratkim talasima, dok je takvih Žirondinaca bilo 19,8% (anketa CEO 1983). Primećuje se veći olpor tehnološkom razvoju kod stanovnika Landa. Taj otpor popušta 1986. Slušanje radija zavisi lakođe i od mesta gde se čovek nađe u datom momentu i od aktivnosti koju vodi. U Žirondi 1983. godine većina Ijudi (52%) slušala je

36