Свет
Svet 5.2.
7
aleko. od očiju javnoSt, prilično tiho 1 SgOtOE VO neprimetno, u Novom Sadu, u Ulici Narodnog fronta 32, već više od pola godine deluje Udruženje Crnogoraca "Kralj Nikola". Uz parolu "Crna Gora ljubav zanavijek" osnovala ga Je grupa studenata Univerziteta u Novom Sadu. I ranije su postojali planovi o osnivanju jednog ovakvog društva koje bi · okupljalo Crnogorce nastanjene u Novom Sadu ı okolini, ali su oni usled toga što su Crnogorci više preferirali
neformalno „druženje, po pravilu propadali. "Naše udruženje ire-
nutno djeluje na području Novog Sada ı okoline, ali nam je Želja da njegovu djelatnost proširi na feritoriju cijele Vojvodine", priča predsednik ovog udruženja, inače student Medicinskog fakulteta, Mitar ~ Anđelić. "Prema poslednjem popisu stanovništva iz 1991. godine u Novom Sadu živi oko 5.000 Crnogoraca, dok ili je ma teritoriji Vojvodine oko 50.000. Nastojaćemo da svojim djclovanjem povežemo sve Crnogorce koji su se doselili u Vojvodinu od 1945. godinc do damas. U tom cilju osnovaćemo Do-
MITAR ANĐELIĆ, student
Medicinskog fakulteta u Novom Sadu i predsednik do sada
nepoznatoj udruženja
crnogorskih studenata "Hralj Nikola", ekskluzivmo za "Svet"
priča o aktivnostima i ciljevima
ove negbične organizacije:
UDRUŽENJE »KRALJ NIKOLA«
ČLANSKA KNJIŽICA BR.
PODRUZŽNICA
DRNA GORA
| UJUBAV IANAVIJEK
E ev piše: E, Pi. Ralensa
Ime
foe Oca ji O O SO
Prezime
Predsjednik M.P.
NIKOLA I PETROVIĆ NJEGOŠ (1841 - 1921)
"ZELENA BOJA JE
ZBOG
Sekretar
EKOLOGIJE...": : Gleamsicea Keri
__ __uetlružemje, ispistine zelemimi Ieačiničaima slevimie
AJ ia O
POP RON OVO RP IV LT SOTO PAL POLLS MV JA. ya E PR. SVM IVI
PODA O OON AO NOO PO TRR DSL MN AMP ODO VV AL LV MOM.
rkontenegro iz - agreba, du čast
Jevremie Brkovićea održali sme E književno veče na kome je čitana
jesmce "O
družnice u nekim kolonističkim mjestima: Vrbasu, Lovćencu, Kuli, Crvenki i Bačkom Dobrom Polju. Ne želimo da se kao do sada čuvanje crnogorskog imena i prezimena na ovim prostorima svodi na fzv. 'Crnogorske večeri” koje se organmizuju jednom godišnje i pri tome nisu dostupne svima, jer pojedinci na mjih dovode svoje poslovne partnere i jedno druženje pretvaraju u poslovnu večeru. Ne nameravamo, dakle, da naše djelovanje svedemo na prisjećanje ma rodni kraj uz gomilu jela i pića. Pokušaćemo da organizovanjem likovnih izložbi, pozorišnih predstava, guslarskih i književnih vcćeri, fribina, omogućimo svim zainteresovanima da spoznaju bit Crnogoraca onakvom kakva ona u stvari jeste, a ne onakyom kxakYa Jc stvorena kroz pomn:aŠanje pojedinaca"
Radi stvaranja ŠIO povoljnijih uslova za obavijanje svoje delatnosti, članovi Udruženja "Kralj Niko-
la" će inicirati ı pokrenuti saradnju sa nekim organizacijama koje imaju isti ili sličan program. Budući da u inostranstvu postoji veliki broj Klubova Crnogoraca pokušaće da stupe u vezu sa njima ı probaće da organizuju neke zajedničke proJekte. Nastojaće, takođe, da ih obaveštavaju o svome radu, organizovaće razmeni ideja ı programa, posećivaće Jedni druge... S jednim od crnogorskih klubova već su stupili u kontakt. Reč je o zagrebačkom i klubu "Montenegro”. Prema rečima Anđelića, čim padne ratna tenzija, otpočeće ı ozbiljnija saradnja sa ovim udruženjem. Mada njihovo delovanje neki povezuju sa politikom ı u mjihovimm progranima ı priredbama prepoznaju neke političke monmiente, u udruŽenju naglašavaju svoju apoliučnost. "NIi smo, prije svega, kulturna orgamizicija i naše polje djelovanja Je kultura. Clanovi udruŽenja mogu biti politički angažovani, MIODI imafi svoj politički stav, nli se on
ne smije osjećati u radu društva", objašnjava Mitar Anđelić ı nastavlja: "Mi u udruženju, uglavnom, različito politički mislimo i smatramo da Je to dobro. Svjesni smo, ipak, da se u današnje vrijeme, kada među Crnogorcima postoje dvije macionalne i Yiše političkih opcija, mora vrlo oprezno delafti. Dobronamjermi Kritičari nam stalno savjetuju da pazimo da nc budemo izmanipulisami i da ne budemo ubačeni u prve redove borbe za ostvariyvanje nckil političkih ciljeva. Stoga moramo dobro paziti i moramo se truditi da, ukoliko već sarađujemo sa političkim strankama, ostvarimo saradnju sa svima njima."
Inače, u svome dosadašnjem delovanju članovi udruženja su orgeanizovalı nmckoliko manifestacija. lako sc radilo o nesumnjivo Zamimlivin priredbama ı književnu Vcčeriuma, Omc su bilc dostupnc'samo uženi ČlanstVU. Među najznačajnije aktivnosli ovoga društva svakako spada proslava osamdesetogodišnjice Mojkovačke bitke. Udruženje Je među prvinia u zemlji pokrenulo akciju obeležavanja ovoga jubilcja, ali je zbog pomanjkanja materijalnih sredstava odustalo od nekih ambiciozno zamišljenih planova. Tako Je na Badnje veče održana samo skromna proslava na kojoj se razgovaralo o serdaru Janku Vukotiću., čitale
pesme posvećeme Mojkovačkoj bici, slušale susJe Članovi udurženja orsamizovali su ı dve pesničke večeri. Jedno pesničko veče bilo je posvećeno Vitu Nikoliću. a drugo Jevremu Brkoviću. E, upravo su na to pesničko veče posvećeno prvoborcu Crnogorstva ı autor pesme "Oprost mi Dubrovniče” aludiral meki kada su društvu spočitavali politički angažinan. O tome Anđelić kaže: "Opet moam podvući du Smo mi apolitično udruženje. SvJcsmi smo da nmekc istaknute
ličnosti čijim se djelom bavimo imaju svoja politička ubjeđenja, ali se trudimo da se politička ubjeđenja tih ljudi ne prožimaju kroz rad udruženja. Mi smatramo da je ono što je Jeyrem Brković učinio na književnom planu jako kvalitetno, bar koliko se mi razumijemo u Književnost. On sa mnogo patriotizma i ljubavi piše o Crnoj Gori. Stoga nijesmo mogli da ostanemo slijepi ı ne Organizujemo fo pjesničko veče. E, sad što je on u Zagrebu i što mu je zabranjeno da se vrafi, to spada u njegov politički angažman i to nas nc zanima. Inače, nc moraju svi naši programi naići na umisono odobravanje. Jedmnima se, na primjer, nc sviđa Jevrem Brković, drugima će možda zasmetati to što smo stupili u kontakt sa izrazito prosrpskim glumcem Damilom Lazovićeni. Nameravamo, naimc, da organizujemo jedno pjesničko veče na komc bi Lazović govorio Njcgoševc stihove. BDez obzira
'rosti mi Dubrovniče"!
na Svoja nacionalna ı politička ubjeđenja, Lazović fantastično govori stihove Vladike Rada. Pa što onda ne bismo organizovali jednu priredbu na kojoj bi Lazović govorio dijelove 'Gorskog vijenca? i 'Luče mikrokozme”". Mada Udruženje "Kralj Nikola” postoji već više od šest meseci (Osnivačka skupština je održana 24. jula 1995. godine u Novom Sadu), broj njegovih članova još uvek nije poznat. Naune, društvo je imalo nekih sitnih problema oko registracije (iZ Beograda Je nedavno javljeno da su problemi otklonjeni ı da samo treba da zaseda Odbor za registraciju), Iako da je do sada postojalo samo tzv. "usmeno članstvo”. Kako nam je rekao Mitar Andelić. svi ljudi sa kojima je do sada razgovarano ı koji su upoznati sa radorn udruželi ju voljui su da mu pristupe. prc svega zbog takve propraulske orijentacije.