Свет

Nataša Ćovin je I za ovaj broj "Sveta" prevela najzanimljlvije tekstove Iz novog Izdanja najtiražnijeg američkog tabloida "Weekly World News"

PROSEČNA TEŽINA NJEGOVIH VRŠNJAKA IZNOSI OKO 17 KG, ALI...

Veo «a аашот гоЛопја Zak |e blo aa@#iiittO: WOllli;a , ;feolia e -I»а<ђЈ« # fe§ i S®t g I. bio iliigaoafe ШШ ш. ; Шш swmt %џ ШтШштр ' e'avslciai гегога I џШ : ш џжшт loosooloia 11*» ¥@ta ®а |т vellka tizi6.ka saaga*

Zak Slrchkctje ovog meseca napunio četiri godine, a već je težak čitavih 59 kg! Prosečna težina njegovih vršnjaka iznosi oko 17 kg, ali Zak može da se meri samo sapetnaestogodišnjacima, pa čak i sa starijom decom.

”0n je največa ‘beba’ na svetu”, ponosno kaže ZakovamajkaLori (31). Zak jc ncsumnjivo najteže dete, ako ne na svctu, onda sigurno u državi Njujork gde žive Strenketovi sa. svojim mezimčetom. Pedijatar Robert Skvires kaže: ”Nikada u svojoj praksi nisam imao ovakav slučaj, niti čuo za nešto slično. To dete je ogromno!”_ Osim toga |to je ”napredan”, Zak je već počeo da gubi mlečne zube. S obzirom da su mu se već formirali zameci stalnih zuba i počeli da slvaraju probleme, roditelji su ga odveli Jkod stomatologa koji je vađenjem mlečnih zuba übrzaoproces, kojije ”poranio” bar tri godine, Već na samom rođenju Zak je bio enormno velika beba. Imao je 6 kg i 300 g i bio dugačak 63 cm. Na svet je došao carskira rezom i već u prvim mesecima života "krasila” ga je velika fizička snaga. ”Jednom sam ga stavila u kolica

u supermarketu. Dok sam se okrenula, Zakje iz njih uspeo da izbaci kesu šećera tešku 5 kg”, priča Lori. Kada je napuniogodinu dana, Zak je već bio težak 27 kg. Bez obzira na genetsku predispoziciju, jer su mu i majka i otac prilično korpulentni Ijudi, Zak je podvrgnut lekarskim pregledima. Ustanovljena je dijagnoza: retko genefsko oboljenje pod nazivom Simson Golab Bemel sindrom. Obično sejavlja kodmušakaraca a za posledicu ima enormni rast. Lori i rijen suprug Kris imaju još jednog sina Endija (10). Dečak ima deset godina, a težak je 83 kg i visok 130 cm. ”1 Endi ima taj gen, ali nije tako naglo rastao od samog rođenja već je poćeo oko treće godine. Naše treće dete, kćerka Samer, ima 6 godina i normalne je težine i visine”, kaže Lori. Zak je već registrovan u Ginisovoj knjizi rekorda kao največe dete. Majka Lori insistira na tome da je njen Žak apsolutno normalno dete u svemu osim, naravno, u veličini. ”Zaka interesuje sve ono što i njegove vršnjake, iste igračke, XV emisije i druge stvari. Jedino po čemu se Zak izdvaja je njegov apetit. Lekari

su nam rekli da postoje šanse da Zak bude visok preko. 2 m i da dostigne težinu od 200 kg. Ipak, jako sam ponosna na Zaka i srećna sto imam tako posebno dete”, kaže Lori. ”Uvek smo morali da mu kupujemo najveće pelene. Kada bi i njih prerastao, pravili smo mu posebne. Zak je lomio sve šetalice, kolica i krevece. Nova odeća bi mu za nedelju dana postajala mala. Razumljivo, koštao nas je mnogo više nego druga deca svoje roditelje, ali to i nije toliko važno, Jedino mi je bilo žao što, već sa šest meseci, nisam mogla da ga nosim u naručju kao druge majke svoju decu. Jednom sam ćak išćašila rame”, kaže Lori. Ipak, ”džin” Zak je izuzetno nežno i umiljato stvorenje, a prema mlađoj deci ponaša se zaštitnički. Brat Endrju i sestra Samer svog ”malog batu” prihvataju sasvim normalno. ”Jeste veliki, ali to nema veze. Mi ga volimo i zabavno nam je da se igramo sa njim”, uglas kažu Endrju i Samer.

Zak je obećaosvojim roditeljima da će, kada poraste, sagraditi veliku kuću i voditi brigu o njima. To obećanje nema samo sentimentalno već i praktićno značenje jer će Strenketovima kuća uskoro postati tesna. Naime, Lori je ponovo u drugom stanju i srećan događaj oeekuje se krajem marta. ”Ne znam da li je u pitanju dečko ili devojčica. Prepuštam prirodi da učini svoje. Ako je dečko, sigurna sam da će i on biti pravi džin”, kaže Lori sa blaženim osmehom na licu.

jGENETSKOOBOLJENJEKOJE jZA POSLEDICUIMA ENORMNI RAST: Zak u igri sa svojom [ 7-godišnjom sestrom

"GINISOVAC”: Zak je sa godinu dana 1 bio težak 27 kg

POD NJEGOVOM TEŽINOM PUCALE SU ŠETALICE, KOLICA, KREVECI...: Zak sa roditeljima, bratom i sestrom

SVAKI ĆOVEK IMA SVOJ TELESNI RITAM

Rleki od nas su "nooni" a neki "dnevni" liudi!

Svako od nas poseduje , unutrašI nji ”časovnik” koji ne-

pogrešivo odreduje kada i šta treba da radimo. Ako naučimo pravilno da ga osluškujemo i radimo u skladu sa tom ”satnicom”, naš život može da postane daleko produktivniji i da nam pruži više zadovoljstva, kaže dr Edvin Matlin. Da li ste se ikada zapitali zašto ste u određenim periodima dana nervozni i depresivni, zašto vam ništa ne polazi za rukom? Svaki čovek ima svoj telesni ritam i to je zapravo naš unutrašnji sat. On nam govori kada treba da radimo, a kada da spavamo. U poslednjih deset

godina nauka je istraživala faktore telesnog ritma i pružila dokaze da su neki od nas "noćni”, a đrugi ”dnevni” Ijudi. Bez obzira što volimo da mislimo da smo uvek isti, svih 24 sata, ipak nije tako. Dokaze za to imamo svakog dana, u našim ”padovima” i ”usponima”. Ako je, zbog nekog razloga, poremećen ritam našeg tela, potrebno nara je nekoliko dana da ga opet uspostavimo. Na primer, putnici koji lete iz Ev-

rope u Ameriku, obično moraju da odspavaju određeni broj sati da bi prebrodili vremensku razliku. Oni koji često putuju na.ovim destinacijama, naučili su da prtih nekoliko dana odlaze u postelju ranije kako bi povratili svoj unutrašnji ritam. Svako je verovatno primctio da postoje određeni delovi dana kada najlakše postižemo maksimum efikasnosti. Tada smo sposobni da se najbolje skoncentrišemo, da u najkraćem roku uradimo neke zadatke, bez obzira na eventualna ometanja. Taj period traje obično oko 90 minuta i nakon toga sledi period opuštanja. Zbog toga bi bilo mudro da se usaglasimo sa našim unutrašnjim časovnikom, da bismo utvrdili koji su naši najproduktivniji periodi. Kada to saznamo, znaćemo i kada da odvojimo

vreme za posao i društvene aktivnosti. 0 Prepoznajte periode u toku dana kada se najbolje osećate. Ako je to moguće, tada radite najvažnije i najteže poslove. Ф Napravite razliku između ”uspona” i ”padova” u toku dana, .Ako je potrebno, beležite ih i napravite tačnu evidenciju. 0 Tmdite se da ne poremetite svoj uobičajen ritam spavanja, bez obzira da li se radi o noćnom ili dnevnom snu. Dokazano je da svaka osoba, ako joj se ovaj ritam poremeti, postaje izuzetno nervozna i konstantno pravi greškc. 0 Neraojte se boriti protiv dnevne faze "pada energije”, kada ne možete da se koncentrišete, Najbolje je da tada odremate izvesno vreme ili da se odmorite na neki drugi način. Otkrićete da vam je to dovoljno da ponovo postignete visoku efikasnost.

Г -POSLUŠAJTE" SVOJ UNUTRAŠNJI "ČASOVNIK"!

I.MART 1999.

31