СРЂ

— 26 —

Resti, najzad, pripovijeda nam, kako se još 1455. g. živo rađilo na utvrgjavanju ovog dijela grada, gdje u isto doba bijahu postavljene četiri debele bumbarde, koje tada bijahu tek salivene. Ovdje mi je opet svratiti pažnju na poznati izvještaj o oružanju, napisan, kako već znamo, g. 1529. U istomu se dakle spominje još jedna porodična kula sa strane Pila; ali se dandanas za istu ne zna; bi!o da je sada pod drugijem imenom, ili, što mi se čini priličnije, da će se bit srušila u velikoj trešnji od 1667. g. Bilo što bilo, evo što gore pomenuti dokumenat piše u pogledu te kule: „Postc in la toreta Svjezdan in pille. In dita toreta sono alogate bumbardelj sagretj con soj mascollj n.o quatro". Za tim se malo dalje spominju opet Pile i topovi što su onamo bili postavljeni: „Poste ale pile in fra le porte in la deta posta abjamo allogato in „fradeta alltagrarja e pma una pezza grossa dello reparo qualle „tira balota di . . . . extrata dallo magazino in fra le porte delle „pille". „Item in la sopra det.a porta dele pile liabjamo alogato uno „chano prezioso(?) qualle fo extrato dallo magazino soto la scolla „(scala?) in malla bratja". Ovo mi se činilo zgodno iznijeti da se vidi, kako su i sama vrata gradska bila oružana topovima, a sad bi bilo na redu da štogod rečem o postanku pomenutijeli vrata. Na žalost s nedostatka pouzdanijeh izvora, ja nijesam mogao da saznam, koje su godine bila sagragjena vrata od Pila, 1 ) jedino što se po arkivijalnijem spisima, koje je prvi iznašao i upotrebio Prof. Gelčich, zna, jest to da je 1397. g. Giovanni da Siena napravio dotični obrov i sagradio viseći most, preko kojega se prelazi s predgragja Pila u grad. 2 ) Imamo ipak nedvojbenijeli dokaza, da su ova vrata bila mnogo ranije napravljena, jer zaključci od 1332. i 1348. g. 3 ) ustanovljuju broj stražara za pomenuta vrata, a onaj od 18 nov. 1350 govori o obrovu, što se imao da napravi prema istijem. 4 ) Zaključkom pak od ') U osmoj knjizi Statuta, pogl. LVII. spominju se -vrata od Pila u zaključku od 1304. g. koji se tiee ponapravljeuja grada poslije požara od 1296. g. ®) Geleieh „Dello sviluppo eiviie di Eagusa" sfcr. 45. 3 ) Upor. Lib. Eef. П. 340. ') „Item de faeendo fieri unum possatum eoram portam de Pillis". Lib. Eef. II. str. 112. izdanje jugosl. Akad. U nekoj staroj kronaei, koja se euva kod g. D.ra M. Graeića, eita se pod god. 1471: