СРЂ

— 419 —

vidite: Bakla Bogišiea, Vlalia Bukovca, ovaj pos\cdi'ii uđara u tamburaškom zlioru. * Izašla je prva svcska XXIV. kuigc Jagićcva Arhiva za slovensku filologiju. Mcđu ostalijem raspravama ima prilog našoj starijoj knižcvnosti u pet odlomaka od našega sugradanina Milana Rešetara. U prvom govori o originalu Lukarićeva djela „Atamante"; u trećem o Zlatarevićevom „Aminti"; u četvrtom o najstarijim primorskijem crkvenijcm pjesmanm, a u petom o potugiskom prevodu Marulićeve poznate 'knige, kako ju je objasnio križcvački bibliograf Mirko Brever. Za Lukarevićevo se je djelo općcnito sumnalo, da ne će biti srpski original, ali dosad nijc nikom pošlo za rukom naći original. Sada ga je evo Rešetar našao. Original jc liajiisao italijanski pjesuik Girolamo Zopjiio god. 1579!, a Lukarcvić je to djclo prcveo onijem slobodnijem uačinom, koji jcm su uaši stari obično prenosili tuda djela u našu knižcvnost. — Govoreći o Zlatarevićevu „Lubmiru" (Tassov „.Vminta"), utvrduje Bešctar misao Budmanijevu, daje srpski prijevod ovog djela svakako najstariji, pa da nadmašuje svojim prvenstvom i franceski prijevod, koji se je dosad općenito držao najstarijim. Isto se tako ovijem utvrduje i slutua, da je Zlatarić slagao prijevod svoga djcla po rukopisu Tassova djcia. I tako bi srpski prijcvod bio doštampan, ako ne prije italijanskog originala, a ouo svakako u isto dolia s nim. Medu referatima ove svcskc ima prikaz o djclu „Sočiuenija l'ctra Ilcktorovića" ruskoga jiisca N. Petrovskoga. U ovom djclu rctrovski priopćujc, da jc našao u Frane.vaćkoj biblioteci u Dubrovniku italijansko rodoslov(e porodice Držića. Do dauas nijc sc znalo, kad sc je Dore Držić rodio, i kada je umro. Л Petrovski je našao, da se je rodio <i. februara 1461., a umro 2(i. avgusta 1501. -— nešto kasnije; како je rekao prvu misu".

U „Delu" izlaze dva kniževna djela Branislava Nušića: Pučina, drama u četiri čina, i Opštinsko dijete, roman jednog odojčcta. U „Ivolu" izlazi od Marka Cara: Petronius Intcger, jcdan latinski rukopis iz Dalmacije. U „Srpskom Kniževuom. Glasniku" Pavle Popović nastavja svoju studiju: Srpska drama u XIX. vijeku.