СРЂ

— 565 —

Kulturne vijesti Danas navršuje se 20 goČlina od smrti Meda kneza Puciča, ji dne od najvigjenijih i najizrazitijih ličnosti u Dubrovniku od pada Duhrovačke republike. S"egova Cvijeta, Poma i soneti pravi su biser srpskoga pjesništva. U pjesmi Pomi naš veliki Medo ostavio je oporuku Srpskoj Dubrovačkoj Omladini; u toj u boga divnoj pjesmi ukazao je omladini pravac i put: srpski i narodni. Toga se puta i pravca Srpska Dubrovačka Omladina drži, u tome pravcu i radi, što dokazuju listovi „Dubrovnik" i „Srđ". Sjećane na velike Jude svoga roda i jezika krijepi i jača; zahvalnost prema velikijem pokojnicima vidan je znak, da nihova misao vodija živi i napreduje. S toga mi kitimo današni broj „Srđa" Medovom slikom i iznosimo jednu veoma važnu ispravu, dokumenat, Medovijeh širokijeh vidika a tjeskobe osjećaja naše braće, koja nikako ne idu stazom Gajevom i Preradovićevom. Ovo današne skromno sjećahe neka bude preteča za svečan pomen, kad se navrši dvadeset i peta objetnica od.smrti dostojnoga sina Lazarevijeh potomaka. Slava Medu Puciću! * četrdeseta objetnica Bogišićeva doktorata, a u isto doba i učevno-kniževnoga rada negova, bila je proslavjena u Parizu i u Beču. Doznajemo, da su u Parizu, gdje naš veliki domorodac obično boravi, neka učena društva proslavila tu svečanost osobitijem sjednicama i banketima. Osim toga je jedan naš veliki slikar (g. Ylaho Bukovac) poslao svečaru na dar lijepu sliku. U Beču je Srpsko Akademsko Društvo „Zora" priredilo 16. o. m. komers u čast Bogišićeve proslave. Na tom komersu je g. Milan Jevremović, stud. phil., govorio o radu i o životu svečarevu. Tomu komersu učestvovala su slovenska akademska društva i u većem broju braća česi, između kojijeh spominjemo: D.ra Živny, urednika Parlamentar-a; poslanika na parlamentu g. R, pl. Radimskog; urednika bečke Slavie Tomasek-Plaveščkog i virtuoza na violini g. Vodaka. 0 toku komersa pišu nam iz Beča: —■ Tačno u 9 sata predsjednik „Zore" gosp. Nikola Stojanović otvorio je sjednicu. Pozdravivši goste i zahvalivši im na odzivu, ista1<ао je biranijem riječima važnost Bogišićeve proslave za Srpstvo. Između telegrama, koji su mu stigli, spomine: iz Beograda od rektora Velike Skole: „Cijeneći zasluge velikog našeg naučenaka D.ra Valtasara Bogišića Velika Škola živo učestvuje u današnoj vašoj proslavi". Iz Dubrovnika ove: „Pridružujemo se slavi našega glasovitoga Srbina Dubrovčanina. Srpska Zora". ■— „Današna slava „Zore" dokazuje, da u Dubrovniku nijesu još iščezle tradicije stare srpske Atine, kojima je vidan svijedok veliki naučni rad Valtasara Bogišića, znamenitoga sina staroga Dubrovnika. Slava i čast Bogišiću! Živjela blagodarna Omladina oko „Zore!" Uredništvo „Dubrovnika". — „Duhom se pridružujemo današnoj vašoj svetkovini u slavu i čast