СРЂ

724 —

jedan drugome; i suma sama dadne negovu reputaciju."') Nacin je Igov „seoski". On nam priča citavijem nizom anegdota 0 jednom čovjeku da nam pokažo negov karakter. Ponekad, međutijem, pokušava da sabere u jednu sliku taj niz djelimičnijeh naerta, i po koji put da počne odmali sa portretom, ali je tu uvijek slabo uspio, jer želeći da nam ocrta jakijem i hitrijem linijama siluetu jedne ličnosti, on je naj poslije otišao u neke čudnovate formule, od kojijeli ćemo pomenuti ovaj obrazac: „Samoća napravi od Judi talente ili idiote. Gilliat se prikazivao sa obadva ovalcva izgleda". Jasno je da citalac voli većma, i pored svijeh niliovijeli nezgoda, one obične Igove rasijane i razbacane portrete, nego aforizme ovake vrste. Ali opet о\ г акvi portreti imaju izvjesno svojijeh nezgoda: to je naroćito što su i neliotice površni, Oni nam pokazuju ličnosti u raznijem posturama, i makar sve i da tu licnost vidimo u svijem pozama, koje može imati, mi je vidimo samo s poja, i one ništa ne čine da ili vidimo i iznutra. Sjetimo se Rabotnika na moru: druga kniga prve partije ide za tijem da nam pokaže Lethierry-ove. 1 odbite u tome jedno poglavje, koje govori o starome jeziku na moru, poglavje, u ostalom, koje ne znam kakve veze ima sa onijem ostalijem, — onda ostaju Igu tri pogiav|a da ocrta svoga junaka. I je li se vješto koristio time? Dva poglav]a su očajno banalna, jer jedan nema drugoga cija nego da nam stavi u opoziciju burni život Lethirry-jev sa mirnoćom negove savjesti, a drugi jedan da nam ga predstavi kao čovjeka osjetjivog naročito u onome što |ubi — u čemu ou sliči, u ostalom, čitavoj gomili od devet desetina čovječanstva. Jedina crta koja u nemu sviđa se originalna, učinila je da joj Igo žrtvuje jedno cijelo poglav|e dok je istakne. Pa i ta crta čini nam se čudna i nevjerovatna: stvar se tice „jednog ukusa što je imao", a taj ukus sastojao se u tome što je tražio u žena fine, delikatne i pažjivo negovane ruke. Priznaćete da je to malo čudnovato od jednog starog mornara, i priznaćete da je Igo uzeo jednu negovu slabu stranu da nam ga po hoj prikaže. 1 on tako postupa skoro uvijek; to su manije, to je neko spojašne držahe, i to su prividne stvari koje nam većma pokazuju

') Rabotnici nu moru.