СРЂ

— 817 —

vara Nordau; i punini pravom. — Ibsenova su djela antisocijalna, kao nikakova druga u svjetskoj kniževnosti. г Го su djela osamlenika, koji je nastojao mane i boli svojeg src-a prenijeti na cijelo ludstvo. Ibsen je naprosto degenerativan talenat, tvrdi Noi'dau. Na lađi se ndlazi lesina — piše Ibsen svome prijatelu. I^ešina, u pjesnikovoj mašti, prikazuje naše društvo. Ovo je bolesno, paralizovano — treba mu brze pomoći. A kako rnii pomoći? Kakav nam odgovor daje Ibsen u svojijem djelima"? Proučimo u kratko glavne junake negovijeh pjesama: Brancla, Peer Gynta i ЈмИјапа Apostatu. Brand je svećenik, spravan žrtvovati i rodbinu vjerskom fanatizmu. Majka, na smrtnoj posteli, traži svetotajstva, a on je odbija, jer nedostojna istijeh. Bolestan sin traži blaže nebo; on se tome opire, jer uvjeren, da ne smije zapustiti povjereno mu stado. Svladan obite],skijem nevolama, htio bi stvoriti novu erkvu; predomislio se; opaža, da bi i ova služila prijašhem sujevjerju, zabaca zamisao, okupio je narod, vodi ga na vrhunce gora, da se bogu moli. Nebo je ipak daleko, priroda je mrtva, bog se ne objavjuje u srcu naroda. Brand ostaje nepomičan. Prevaren narod buni se proti svome proroku, prekriva ga gomilom kamena i ostavja na milost i nemilost okrutne smrti. Brand nije uspio spoznati Boga. A JuUjan Apostata? — Ovaj nam prikazuje borbu među poganskijem i kršćanskijem duhom, među starom lepotom i novom istinom. Nemiran duh Rim],anina polazi iz Pergama u Atenu; iz Atene k Efezu; iz Grčke u Persiju; traži vjersku formulu, koja bi mu duhu potpuno udovohla. Kršćanstvo ga ne uvjerava; poganstvo također. Bog, bogovi, znanost, vjera, sujevjerje, nijesu uspjeli duh mu umiriti. Strada nesretno u ratu proti l 'ei'sirTia {uicl.stl, Galilaee!): dok mu glavni savjetnik, Maksim, razocaran kliče: Ja sam se prevario. , Zar će možda strast bo^e uspjeti? Peer Gynt nije mistik, poput Branda; nije filozof, poput Julijana; on je čovjek, koji povlađuje svojijem strastima. Negov je život borba u prilog strasti. Bogat je, ali žena, ta pobjediteljca negova duha, lijepa Venera, ponovno ga upropastila. Živi u zagrjaju nežnog врокц do svoje starosti. Že^an rodene grude, vraća se k domaeem