СРЂ

Jednog se dana predstaviše Ristorici Eugenij Scribe i Ernest Legouve, pisci Adrijane Lecouvreur, jedne od onijeli drama, koje su se vec' nalazile u nezinome repertoaru. Nakon malo dana, Ristori se je ponovno sastala sa Legouve-om. Bi li ste predstav}ali moju Medeju? — upita je pisac. Ristori nije htjela na prvi mah pristati, znajuć, da ju je Rachel odbila. Legouv ipak je uspio skloniti. Ristori je pristala, ali na talijanskome jeziku. Prijevod je bio povjeren Josipu Montanelli, a predstava određena za nastajnu godinu. Prva predstava Medeje igrala se je na 8 aprila, to je bila naj veća Ristorina umjetnicka bitka i naj sjajnija nezina pobjeda. Ristori se je morala na pozornici pokazati osam puta. Pisac joj je iskazao svoje zadovojstvo, preinačivši u nezinu albumu zadhe stihove na ovaj nacin: Ilachel m avait tue! Qui m'a fait vivre?... Toi! Uza sav taj triumf i entuzijazam, Ristorici je ipak u Parizu prijetila prava pogibao, da ne rečem atentat, na nezinu umjetnost. Mnogi od Francuskog Teatra zavidjeli su nezinom uspjehu; i jednog dana Arsenije Houssaje, dobar pisac i vrijedan upravitej recenog pozorišta, uz dobru ponudu, nastojao je skloniti A. Ristori da bi napustila talijansku pozornicu i odsele predstavjala na francuskome jeziku. Ali za sreću, našao se je ipak jedan čovjek, koji, shvativši šta je u stvari, naj oštrije je proti takovoj uroti ustao. Мегу je bio andio stražanin za talijansku Taliju. „Kada bi Ristori, on veli, prihvatila taj savjet, izgubila bi naj bo}e svoje sposobnosti. Mimika bi joj možda ostala, ali ona sama ne zadovojuje . . . Oh! plemenita Aretuzo, plovi pariškijem oceanom, ali čuvaj svoje ime. Odbac-i francusku tragediju, i prisilićeš Pariz da uči talijanski." — Мегу je barem bio iskren čovjelc ; a Adelajide Ristori odbi ponudu. Nezini se neprijateji nijesu ipak šmirih. Za istu je stvar umoli i ministar Fould i to u carevo ime. Ali umjetnica i ovaj put nije se dala zavesti, već zamoli ministra, pošto se pokazuje tako sklon talijanskoj umjetnosti, neka isposluje od Negovoga Veličanstva, da talijanska Talija i Melpomene odsele budu uživati pravo građanstva u francuskoj prijestonici. Ministar joj obeća, da će se za stvar zauzeti: a sutra dan Adelajide Ristori dobi carevu dozvolu, da ona sama sa svojijem