СРЂ

— 94 —

Те on šeta do đvora đjevojke Zape str'jelu za zlatnu tetivu I dozivle lijepu djevojku: Na pogledaj, Grkino djevojko, Kako str'jejam na nebu zvijezdu I kako ee na zemlu panuti.

Prevari se ujede je g'uja, Te išela visokom pengeru, On ne str'jela na nebu zvijezdu Nego btr j.e)a Grkiuu djevojku, Ustr'jeli je po sred srca živa, Mrtva mlada niz kulu panula.

B 11, E Š K E. Luj Leže, čuveni francuski slavista, navršio je 81. pr. m. šezdesetu godinu života. Svojim naučnim radom o Slovenima, i |ubavju prema nima, Luj Lcže zaslužio je da ga s poštovanem spominu i slovenski narodi i slovenska nauka, i da znaju barem u kratko šta je ovaj neumorni radnik do sad uradio za Slovene i slavistiku. Luj Leže rođen je posjedneg dana 1848. u Tulonu. Još u dvadesetoj god. počeo se zbližavati sa Slovenstvom, i od toga doba Sloveni su predmet negove lubavi i proučavaiia. On je treći profesor poslije Mickijevića na katedri slavistike u pariškom College de France. Sa ove katedre počeli su se Franeuzi kako treba upoznavati sa Slovenima. Zato imaju naj više zasluge Mickijević, Sen Reiie Tajjandij, a ponaj više, bez sunme, Luj Leže. On je radio i radi i kao profesor i kao pisac Sa članaka po raznim novinama, Luj Leže prešao je na pisane čitavili kniga, i sad su iiegova djela o Slovenima čitava mala biblioteka. Između prvih negovih radova treba pomenuti „Junačke i druge pjesme češkili Slovena", za tim su se javjale Ležeove khige jedna za drugom. Prevodio je i štampao srpske pjesme, pripovijetke slovenske, o Rusima, Cesima, Pojacima, Bugarima i t. d. Prošle godine štampao je slovensku mitologiju. Od 1868. do 1871. Luj Leže predavao je u Sorboni o kniževnostima slovenskih naroda, godine 1873. postao je profesor slavistike u školi za žive istočne jezike, a 1885. opet se povrati u College de France.