СРЂ

!

206 —

novišta, dapace i sveslavenskih simpatija, radi materijalne pobjede eistog nacionalnog rusofilstva. U ostalom drugacije nijti ni moglo biti! Cim se postavimo na svesvjecko stanovište, moramo priznati ne samo neizbježivost nego i prospješnost kulturnoga djelovana naroda medusobno, utjecaj jednoga naroda na drugi, primane i zaduživane znanem i životnim iskustvom, a tim se iz temela obara svaki nacionalizam, kome radi svojega spasena preostaje samo jedno: odreći se svih humanističkih snova, te nastojati urediti svoj život na pukom principu očuvaha samobitnosti dotičnoga naroda. Do takovog zaklučka došao je u ruskoj literaturi K. N. Leontjev, zabaciv svu staru slavjanofilsku ideologiju s lienim svesvjecko-liistorijskim sanarenem. Na drugoj strani stvoriše slavjanofili čisto umjetničku predstavu o slavenskom svijetu, davši joj na koncu čisto rusko naličje. Već samo to, da su identiflkovali slavenstvo s pravoslavlem pokazuje, u kome se smjeru razvijala nihova misao. Oni stvoriše dogrnatiku slavenskog svijeta svoje vrste, i samo ono bilo je u nih slavensko, na što je pristajalo to mjerilo. Najgore i najteže je bilo uvrstiti u tu slavjanofilsku shemu po]sku narodnost, i Poiaci su bili u nihovim očima izdajice Slavenstva. Naročite simpatije prema Cesima opirale su se o nazor, da je husitizam povratak k pravoslavju. Ovo mjerilo biio je u stvari stvoreno ruskim ludima, u l-uskom duhu, prema ruskim interesima ovako i onako shvaćenim, te kad se pokazalo, da savremeno reelno Slavenstvo ne odgovara ideološkoj predstavi o nemu, simpatije k Slavenima počeše malo po malo iščezavati iz slavjanofilskih pogleda na svijet i ponenaglo pretvarati se u očiti narodni egoizam s glasovitom formulom „Rusija za Ruse". A sad se povratimo riječima Gercenovim, koje smo uzeli za ishodište svojega nazora o uzajamnom odnošaju zapadhaštva i slavjanofilstva. I ako su jedni bili Judi, koji su se s fubav^u sjećali prošlosti, a drugi — Judi budućnosti, čiji su proroci htjeli biti, kod jednih i drugih bila je jedna Jubav i jedno srce: |ubav k l'ealnome narodu, živim ludima, koji tvore onu kolektivnu cjelinu, čije su radosti i boli bile uzrokom, da je jednako bilo srce kako slavjanofila, tako i zapadnaka. Jednako fubeći ruski