СРЂ

- 324

i starci, svojevolno pograbiše oružje, podvostručiše se straže, varoš uze prevratno lice, ma da se nije kazalo što je predmet te uzbune. Doista vodila se i nadaje prepiska između toga mjesta i grada Dubrovnika, a vlasti francuske bile su slušane i štovane. U toliko grof Vlaho Kaboga, cuvši od Engleza za uspjehe saveznog oružja, govoraše odviše slobodno protiv Francuza. Vlada posumna, da je u prepisci s Englezima, promisli da politicke vijesti, koje on širaše, utječu na stanovnike u Cavtatu, i pošaje onamo žandarme da ga dopotežu u Dubrovnik. Svi Cavtaćani skociše oružani dagabrane; žandarmi biše pošteđeni, ali vidješe da irn treba uzmaći u Dubrovnik. Grof Kaboga, kojemu bijaše pošlo za rukom da se spasi sakrivši se, ode u Boku Kotorsku, samo da se zakloni na brodove engleske. No sreća je vodila negove korake. Prispje na fregatu, te je zapovijedao kapetan Hoste, malo časa iza izaslanstva konavoskoga. J sti kapetan Hoste kaza mu, što su iskali Konavjani, i pokaza mu spomenicu pisanu mu od markiza Bone. Grof Kaboga umjede se okoristiti tom zgodnom i nepredviđenom prilikom; uvjeri zapovjednika Hoste-a, da su jednake že}e Cavtavćana i da i oni žude zaštitu oružja britanskoga. Hoste tad opozva naredbu, te bješe već dao kapetanu Lowenu da pođe u Konavle, te da. udovoji usrđnom nastojanu grofa Kaboge, a pošto je već bio uvjeren o cijelom narodu Konavala, koje vladaju nad položajem u Cavtatu, vrati onamo grofa Ivabogu uz pratnu oružanijeli brodova pod zapovijedi porucnika Macdonalda. Na 28 Oktobra bi izvješena u Cavtatu zastava engleska. Zapovjednik engleski ukide kako u Cavtatu tako i u Konavlima vladu francusku i povrati na snagu stare zakone republike dubrovacke; no na mjesto obnoviti i vladu, grof Kaboga uspje, nakon malo dana, da bude on sam imenovan privremenijem namjesnikom Cavtatskijem i Konavoskijem. To imenovane, koje je Kaboga ispod mukla izradio, iznenadi svu vlastelu, koja su bila u Cavtatu, kao i dobre rodojube Cavtatske i Konavoske. Među tijem i grad Ston i poluostrvo peješko biše osvojeni od Engleza udružemjeh s hekoliko Hrvata, te bijahu ostavili stijegove francuske. U tom preduzeću imao je ucešća i jedan

k