СРЂ

— 656 -

о čem niko za Pija IX. ne bi bio niti pomislio. Ovo je, bez sirame, jedno od najslavnijili djela Leonovog pontifikata. Lav ХШ. bio je рара kakvog je upravo želio Bismark god. 1875. Jednako je Lav XIII. postupao i sa drugim državama. Pružio je pomirnicu ruku Engleškoj, savjetovavši irski episkopat na umjerenost i posluh zakonima. Nastojao je također ublažiti ponašane belgijskih katolika i uspostaviti sa ovom katolickom državom diplomatske odnošaje. Pomiri se sa Švajcarskom, popunivši praznu biskupsku stolicu u Zenevi. Sa Rusijom je stupio u prijate|ske odnošaje, nastojeći izmiriti Ројаке sa ruskom vladom, ovo je prijate]stvo sve čvršće postajalo, te je Rusija napokon kod Vatikana postavila stalnog poslanika svoga. U svim svojim enciklikama politicko-religijoznim, nastojao je predstaviti državnicima, kako je crkva najveća moralna snaga u svakoj upravi. U svojoj enciklici Qitod apostolicis muneris od 28. decembra 1878. bavi se iskjucivo modernim socijalizmom. Socijalizam se je rasprostranio odatle, veli papa, što su se zabacila kršćanska nacela; opomine vladaoce i narode da poštuju c-rkve i ne prezru pomoć koju im ona sama može pružiti U svim negovim enciklikama, pisanim umjerenim tonom, odsijeva pronicav um, koji je znao slivatiti potrebe modernog društva. Osobito je zanimiv nihov politicki značaj. Sa Lavom XIII. pojavila se je druga nova sila papstva, a to bi bila parlamentarna sila. Ne radi se više kako bi se sporazum postigao putem diplomacije i ugovara, već direktnim načinom, svojim uplivom na izbore i u parlamentu putem svojih pristaša. Lav XIII. je u više prigoda obrazložio svoj program katolicima, koji pripadaju parlamentu. Svjetuje ili, da bi nastojali pomoći vladu proti napadajima skrajnih stranaka, daje im savjeta i upute, kojim bi se mogli poslužiti, radeći oko preporoda društvene legislacije. Protecijonista u ekonomiji, brani prava radnika, svjetujući ili na umjerenost i mir, oponhne državnike i kapitaliste, ovi da bi dostojno priznali radnikov trud, oni da bi smanili poreze. Л sve to na obranu društvenog i političkog reda. Negov državni socijalizam temeji se na vjerskoj ideji. Negov bi socijalizam bio neka vrst ekletičnog socijalizma, spada srednoj školi, koja se udajuje od skrajnosti dviju škola, ne želi uništiti individualnu incijativu, ali nije ni za revolucionarno ni