СРЂ

— 1156

sekunđe; nihova se važnost osobito opaža kod mjerena prividnoga promjera nebeskih tjelesa: sunca, planeta i hihovih pratilaca. Pitanem o mikrometru bavili su se još u 17. stoleću Azout, Picard, Malvaise i dr. Ivada se je godine 1777. Rochon, prisni prijate] BoškovićeA r , pojavio sa svojim mikrometrom, i Bošković se dade na proučavane toga pitana, jer mu se je činilo, da Rochonov mikrometar nije tačan. Bitnost Boškovićeva mikrometra imade se ovako shvatiti. Iz obicna stakla načine se dvije prizme, kojima je podnica okrug, ali manega polumjera nego što je objektiv; obje prizme položene jedna vrhu druge čine složenu prizmu promjenliva kuta, a promjenlivost kuta izvodi se naokružnom vrtnom pomicne na nepomicnoj prizmi. Pošto je objektiv većega polumjera nego što je prizma, ulaziće iieke zrake direktno u n, i ne taknuvši se prizme, te će napraviti neodvisnu sliku u žarištu; dok će druga slika postati od zraka, koje prolaze prizmom te su lomom prije otkrenute od svojega pravca nego što su došle do prijedmetnice. Promjenom kuta složene prizme, koja se okretanem izvodi, mijena se da|ina slika. Ovako sastav].enim mikrometrom, koji se od Rochonova u veliko razlikuje, postizava se lakšim i jednostavnijim nacinom isti, dapače veći uspjeh, jer se him mnogo veći kutovi mogu mjeriti nego Rochonovim'). Bošković nazva svoj mikrometar megametrom i napisa o nemu opširnu raspravu; jednu za francusku, a drugu za englesku akademiju, kojih bijaše članom. Nu treba opaziti, da je ovaj novi Boškovićev izum bio povodom tako }utim znanstvenim prijeporima, da ne znam, je li, poslije strastvene borbe između Leibnitza i Ne\vtona za prvenstvo izuma o diferencijalu, bilo žešćega prijepora od ovoga, koji se je vodio za izum ovakvoga mikrometra. Francuska akademija izjavi, da je Bošković plagovao Ronchona, a engleska prisvajala je prvenstvo istoga izuma glasovitome svome astronomu Maskelyn-u. Kad se dobro prouči tečaj cijeloga prijepora i isporedi Rochonov s Boškovićevim mikrometrom, reklo bi se, da je Bošković podlegao pristranome sudu, te da je onaj mikrometar, koji se mjerenem spomenutih planeta pokazao va]anim, Boškovićev izum. Ili, u

') Torbar, ibidem, str. 435.