СРЂ

— 691 —

Nemačkoj i Italiji. Prisni je bio pi-ijate} Ivana, Jakoba i Stjepana Colonna, rimskijeh plemića, Roberta d' Anjou, kraja napujskoga, Correggia u Parmi, Visconti-a u Milanu, Karla IV. i Klementa VI. Na 6. aprila 1348., umre u Avinonu negova Laura; ova ga je vijest zatekla u Parmi. Kada je god. 1850. polazio za Rim, u Firenci se upozna s Вокабот, koji mu je godinu kasnije predao dekret republike, u kome mu nudi stolicu na velikoj školi i obećaje mu povratiti sva zaplijenena očina dobra. Malo godina zatim ostavi za uvijek Francusku, te je većinom stanovao u Milanu kod Viskontija, pa u Mlecima i Padovi, a napokon se nastani u Arqua, gradiću na Euganejskim brežu]cima. Istrošen godinama, naukom i pokorom, nenadano umrije 19. julija 1374. u 70. godini. Na iiegovu grobu bio je urezan ovaj natpis: Frigida Francisci lapis hic tegit ossa Petrarcae. Suscipe virgo parens animam, sate virgine parce; Fessaq; jam terris coeli requiescat in arce. Da se dobije prava slika ovoga velikoga pjesnika, treba ga promatrati kao učenaka u opće, kao historičara i napokon kao pjesnika. Otkada Italija posta plijenom varvara, bješe pala, kako je svakome poznato, u najveće neznanstvo; mnogi odlični umovi bijahu se stavili na posao da je preporode, ali, na žalost, nihov je trud ostao bezuspješan, jer nijesu imah sve ono što je neophodno potrebito za upoznavane prave Jepote, te ne umjedoše da je drugima prikažu i cine zavojeti. Za ovaj se posao zahtijevao čovjek poletna genija, izvanredna takta, uzvišena duha i širokih ideja, a takav je uprav bio Petrarka, On, upućen dobro u sve znanosti, u kohko se u negovo doba moglo, zaduben u nauku, odmah je opazio, koliko su se tadani naučenaci bili uda]ili od prave staze preporoda, i u kojoj je mjeri neznahe zahvatilo maha. Uvjeren da se kniževnost i znanost mogu jedino preporoditi proučavanem starijeh grčkijeh i rimskijeh pisaca, vas se bacio na to po]e i stao istraživati sve moguće spise učene starine, ne žaleći ni troškova ni truda da ih nabavi, a kasnije ih i objelodani na korist opću. Pretražio je u tu svrhu svaki kutić privatnih zgrada, osam]enih samostana i zaborav]enih, pcašinom prekritih biblioteka, i tim je načinom