СРЂ

1000 -

topisu Matice Srpske". Nen rad nije se ograničio samo na ovo pole; osnivarie dobrotvornih ženskih zadruga, viših djevojačkih škola, djeoijih zabavišta itd. pokrenula je ova ođuševlena i neumorna Srpkiria. Kao valan besjednik ona je u svakoj prilici, gdje god je mogia svojim muđrim savjetima i đugogodišriim iskustvom pomoći svome narodu, đržala javne govore i ргеdavaria. No i kao spisatelica ona je na glasu. Nene aforizme, koji su izlazili u „Bosanskoj Yili", preveli su mnogi engleski i američki časopisi i listovi. Na Peštanskoj izložbi 1885. ocjeriivački odbor odlikovao ju je diplomom i velikom medalom s rienim imenom. Srpski i crnogorski „Orveni krst" odlikovaše je jedan krstom, a drugi priznariem za plemenito zauzimarie oko srpskih i crnogorskih rarienika; „Kolo Srpskih Sestara" izabrala ju je 1903. aklamacijom za predsjednicu. — Dao Bog da riezin neumorni racionaini rad oko obrazovaria i podizaria srpske žene, još za dugo potraje na diku i korist naroda iz koga je nikla! * UnJETNOST. Prva Jugoslovenska Izložba. —0 zatvaranu izložbe odlikovanisu ovi umjetnici i kriiževnici: od Hrvata Josip Brunšmit, Rudolf Л т аМес i Lubomir Đalski ordenom sv. Save III.eg stepena; Bela Cikoš, Dr. Dežman, K. Crnčić. L. Frangeš, Mihovil Nikolić, Oton Iveković, Celestin Medović, Dr. Vidrić i F.erdo Kovačević ordenom sv. бал-е IV.og stepena; J. Bužan i Josip Bauer ordenom sv. Save V. stepena.; od Bugara Ivan Mrkvička i Л. Vješin ordenom sv. Save III.eg stepena; Ivan Angelov, A. Mitov i J. Todorov ordenom sv. Save IV.og stepena; A. Protić, N. Mihajlov i H. Tačev ordenom sv. Save V. stepena; od Slo venaca R. Jakopić i prof. Ažbe ordenom sv. Save III.eg stepena ; Ferdo Vesel, Ivan Groliar i Fran Govekar ordenom sv. Save IV.og stepena; Josif Grm i Henrika Santeleva ordenom sv. Save V. stepena; od Srba Dr. M. Vasić, Sv. Corović i J. Dučić ordenom sv. Save IV.og stepena; A. Šantić i P. Vučetić ordenom sv. Save V.og stepena; R. Vukanović ordenom Bijelog Orla V.og stepena. Za vrijeme trajaria izložbe t. j. od 18. Septembra do 18. Novembra, prodato je svega 10.362 ulaznice; najviše je posjetilaca bilo 22 septembra, riih 1305; blagajnica je dobila svega 6498 dinara. Odbor je riješio, koje se slike imaju reprodukovati za „Jugoslavenski Almanah". Iz popisa, što je izašao u „Srpskom Kriiževnom Glasniku" (br. 90), vidimo da će biti 22 srpske, a po 20 bugarskih, hrvatskih i slovenačkih reprodukcija. Među srpskijem zabileženo je „Proleće" i „Dafnis i Kloe" Marka Murata, a među hrvatskijem „Portrait banskoga savjetnika Dr. IvaMaline" od Vlaha Bukovca i „Prstenovarie sv. Ivatarine" od Celestina Medovića. Kako isti list javla, bilo je sa izložbe otkupleno svega 133 rada u vrijednosti od 48.500 dinara, i to iz srpskog odjeleria prodato je 39 radova (među kojijem „Na taraci" i „Studija" Marka Murata i „Ceta Petra Mrkoriića od