СРЂ

- 1001 —

Bocarića) u vrijednosti od 11.815 dinara; iz bugarskog ođjejeria 21 rad u vrijednosti od 8760 dinara; iz hrvatskog odjelena 43 rada (među kojijem „Rimlanka" „Taština" i „Mrtva priroda" od Oelestina Medovića i „Spletska luka" i „Na Konalu" od Emanuela Vido^'ića) u vrijednosti od 16.85 i kr.; iz slovenačkog odjelena 81 rad u vrijednosti od 10.080 kr. * Sp omen-medala Jugoslo venske Izložbe.— Priređivaoki odbor jugoslovenske izložbe riješio je u svoje vrijeme, da svi učesnici dobiju kao uspomenu medalu sa ove izložl>e, i zbog toga je bio u svoje vrijeme rasjjisao i stječaj za lienu izradu. Ocjenivački sud đosudio je prvu nagradu od 1.000 din. hrvatskom skulptoru Frangešu, drugu Siovencn Perudi-u, a treću Srbinu Đoki Jovanoviću. Frangešev model, koji će imati da se konačno dovrši i izlije, nosi s jedne strane sliku Karađordevu i drugih vojvoda iz ustanka, svi pod oružjem, a s druge strane četiri ženska lika obasjana suncem, u narodnoj nošiii, predstavlaju sva četiri jugoslovenska naroda kao učesnike izložbe. * Srpkiria operna pjevačica. — Mlada srpkiiia g.ca Sofija Sedinakova, operna pjevačica, imala je nedavno u građskom pozorištu u Strasburgu velik uspjeh. „Strassburger Neueste Nachrichten" povodom hezina sudjelovaria u Verdijevoj „Aidi" pišu: „.... Tome divnom ansamblu pridodala se kao nova pojava jednake snage gospođica Sedmakova u ulozi „Amneride", — pojava koja po riezinu jučerašriem prikazu ne samo da daje osnova za odista velike nade, nego ih i danas đonekle ispuriuje. Visoka je stasa, lijepa, od mladosti svježa lica sa vrlo harakterističnim crtama i s očima koje svjedoče o veoma razvijenom unutrašriem životu. Pjevarie joj bješe iz srca. naročito u onim mjestima, pri kojima je pjevačica razvila svoj glas do pune toplote .... U iloj kuca prava vještačka krv, živuje život, koji ona saopštava slušaocima, te ih potresa. Osobito u velikoj sceni četvrtog akta podigla se g.ca Seđmakova do veličine, do tolike podobnosti izražaja, koje je zaslužilo đopadarie kojim ju je publika vidno potresena pozdravila . . . ." NAUKft. O Kant-Laplace-ovoj teoriji. — Poznati učeiiak Francis Nipher ispitivao je posledriih godina osnovanost Kant-Laplace-ove teorije o postariu sunčanoga sistema i na osnovu dugih proučavaiia i opita odriče joj istinitost. Kako je poznato, po toj teoriji svi planeti s trabantima sačiriavali su nekad sa suncem ogromnu masu usijanih plinov.a, koja se okretala oko sebe. Linearna brzina pojedinih slojeva riezinih bila je različita: što daje od središta sve veća, s toga, kad se ta kugla uslijed hlađeria i teže počela stezati i variski slojevi približavati središtu, pretjeeali su ovi niže slojeve i uslijed centrifugalne sile odbili se od riih te najprije napravili oko matice prsten (kao što se još vidi na Saturnu). Taj se prsten kašrie pretrgnuo, i čestice, koje su se tada u jednakoj dalečini od središta okretale, skupile su se ne-