СРЂ

— 1002 —

prestanim sudaraiiem i stezariem u jedno nebesko tijelo. Tako je pestao jirvi, danas najdaji, sunčev planet, pa redom, na isti liacin, ostali, a od riih su se opet otrgli istim procesom riihovi mjeseci, sateliti ili ti trabanti. Sada Nipher na osnovu dugih računa i razmatraria tvrdi, đa bi rijetkost plinova na najkrajriijem slojevima one ogromne mase bila tako velika, da je nemoguće promisliti, da bi se od riih ikad mogao napraviti koji današiii planet. S toga on zabaca sasvijem pretpostavku o izvornom plinovitom stariu suncanoga sistema i nagirie teoriji sina Darvinova, po kojoj su svi planeti i samo sunce postali suđarariem meteora koji su kružili po svemiru. Po mišleriu riihovu niti je potrebno niti je vjerojatno, da je naša zemja ikad bila plinovita ili usijana, čak i sunce bilo je još kruto tijelo onda, kad je Merkur, suncu najbliži planet, postao od vaiiskoga roja meteora, a tek docnije postalo je uslijeđ topline tekuće. Osnovna je pogreška u razlagariu Nipher-ovu, što nije uzimao u obzir vrćerie mase, što je glavna stvar u Kant-Laplace-ovoj teoriji, već je samo ispitivao, kako bi u jednoj kozmičkoj nepomičnoj kugli bili podijeleni u razna vremena i na raznijem mjestima tlak, gustoća i temperatura kad bi se kugla uslijed same teže stezala. * * * Pomračerie sunca. — Potpuno pomračerie sunca povraća se za isto mjesto svake 200 godina. Nastajne godine 1905. (15-og avgusta) takvo pomračerie vidjeće se i u našim krajevima. Naučni svijet već se spravja da što bole iscrpe ovu pojavu za riješerie mnogih tamnili pitaiia u nauci. Lick-ovo opservatorije u Americi izaslaće tri ekspeđicije s glavnim zadatkom da riješe pitarie, ima li između sunca i Merkura još koji planet. Sredstva za te ekspedicije pružiće privatna lica. * * * Sjeverni pol. — Amerikanski komodor, ispitivač ledenih krajeva Реагу, u velike se pripravla za ekspediciju na sjeverni pol, koju namjerava preduzeti nastajnoga leta. On misli krenuti uz obalu Grelandije pa od najsjevernije tačke toga ostrva pokušaće da se probije saonicama do pola. Sobom će povesti četrdeset ludi i jednu koloniju Eskirna, koju će os-taviti na putu sa reservom hrane, uglijena i drugih potrebnih stvari. Koristeći se svim dosadašriim iskustvima gleda osobito da mu brod bude jak, da ne bi prsnuo pod pritiskom ledenijeh pola, kad nastane ono užasno stezarie i komešarie na površini te preko noć stvara i ruši čitava brda od leda i preinačuje cijelu okolicu. No Pearj" hoće da mu lađa mogne krčiti sebi put i kroz led, s toga je dao oklopiti parobrod nadom razom vode i snabdjeti ga dovojno jakim strojem (1400 kori. snaga). Brod će bit dug 54 m., širok 10, a nosiće 1500 tona. Ekspedicija će se opskrbiti potrebnijem za dvije godine. * , * * Gromovod u davnini. — U 11. svesci „Neba i zemle" („Himmol und Erde") pokazuje Ахтапп, da su već stari Egipćani i Izraelićani imale barem neku slutiiu o djelovariu gromovoda, kao što se vidi po okovanim lijenkama ispred hramova u Edfu, Dendrahu itd. i po mnogostručnom okovu jerusalimskoga hrama.