СРЂ

— 143 —

razne knige daće joj prilagodne elemente kojima će se nakjukati i sebe ojačati. Tako je Gothe trideset godina nosio koncepciju svoga Fausta. Za to vrijcme ona je proklijala, rasla, hvatala sve dubjega korijena, uzimala je iz iskustva hran}ive sokove od kojih je stvoreno to genijalno djelo. I tako mora bi^i više mane za svaku važnu misao. Ako ona samo prođe kroz nas, ona se može smatrati kao nedonesena, kao da i ne postoji. Noj treba obratiti čestu, ponovjenu i iskrenu pažnu; ne treba je napuštati prije nego moradne sama živjeti, prije nego što postane centar za organizaciju. Nu vaJa održavati dugo u svijotu i često se na nu povraćati, na taj način će steći onu vitalitat potrebnu da onom tajnenom magnetskom snagom, koju nazivaju asocijacijom ideja, privuce sebi plodne misli i jaka osjećana i da ih sebi prisajedini. Taj rad oko organizacijo misli ili osjećana razvija se polagano, tihim i strpjivim razmišjahem. Razvijane misli i osjećana biva kao i ono kristalizovahe u krasne kristale što se vrši u laboratorijima: da se kristali obrazuju traži so da tečnost iz koje će se kristali izdvojiti bude nepomična kako bi se bezbrojne molekule polako i pravilno mogle slagati. Eto, u tome smislu vaja razumjcti da je svaki izum djelo voje. „Misleći neprestano" na gravitaciju Ne\vton je provjerio svoj pronalazak o vasionoj gravitaciji. Ako neko još ne vjeruje da je genije samo „dugo strpjehe", neka čuje Darvinovu ispovijest: ,,Za predmete svojega razmišjaha i čitana ja sam birao samo one, preko kojih mogu misliti na ono što sam vidio, ili što ću vjerovatno vidjeti... ja sam stalan da je ta disciplina mene osposobila da učinim za nauku ono što sam učinio"; a Darvinov sin dodaje: „Мој otac jo mogao čitave godine da ne gubi iz vida jedan predmet."*) Našto daje govoriti o tako očiglednoj istini"? Dovojno je da svedemo ono šlo smo rekli. Svrha umnome radeniku ie u energiji vojne pažhe, u energiji koja se ne ogleda samo u jakim i čestim naporima, nego naročito još u jasnom orijentovahu svih misli jednom jedinom ciju i u potčinavanu za potrebno vrijeme našega hoćena, naših osjećana, naših misli velikoj, gospodećoj misli za koju radimo. i,judska lijenost

*) Vie et correspodance de Darwin.