СРЂ

— 248 —

ovaj broj pretplatnika đosegao je do ove visine najviše zbog one gomile kriiževnih dodataka, koje „Niva" daje uz svoj list za relativno nisku cijenu, i sto su te godine data čitaocima cjelokupna đjela popularnog ruskog- pripovjedača Antona Cehov-a. Medu dnevnim političkim listovima najviše se rasturaju „Petrogradske novine" — 45.000 pretplatnika, moskovski „Listak" oko 40.000, a „Moskovske vjedomosti — 36.000. * * * Srpski umotoori u prijevodima. — U ruskom žurnalu Руссти Наломникг, br. 46 i 49 izašla je u ruskomu prijevodu pripovijetka Dragutina Ilića „Talita kumi". U češkom časopisu ,,Ženskj T svet" broj 3. izašla jeu češkom prijevodu „Ženska čest na Cerne Hore" od Sava Vučetića u prijevodu Zorke Hovorkove. U uglednoj italijanskoj reviji „Nuova Rassegna" izašao je prijevođ Nušićeve priče „Nadgrobno slovo" iz pera g.đe Umberta Griffini. PROSVJETfl. Srpski universitef. — Srpska narodna Skupština u Beogradu primila je zakon, po kome dosađaria Velika škola diže na stepen universiteta. Ta davna potreba i žela eto se već jednom ispunila. Na ovaj se način ovaj najviši srpski j'rosvjetni zavod izjednači s ostalim sličnim zavodima u Evropi, jer su se ovako uvela potpuno slobodna predavaria i učeria. Srpski će universitet imati četiri fakulteta: pravni, filosofski, inedicinski i tehnički. Bogoslovskog fakulteta ne će imati, nego će sadaria bogoslovija biti preobražena u Duhovnu Akademiju, po primjeru takvih zavoda u Rusiji. IZ KSlIGfl. Gaston Loth, u nedavnoj izašloj kriizi „Le Peuplement italien en Tunisie et ен Algerie", opisuje talijansku emigraciju u Algir i Tunis, koja je vrlo znatna, i koja se po riemu ima pripisati ne samo prirastu pučanstva u južnoj Italiji, nego pomarikariu zemala za obrađivarie. Godišrie, veli pisac, seli se u Tunis 3434 Talijanca, a u Algir 3-4 lii |ade. To su radnici, polodjelci i trgovci, koji tamo nahode povojnijih ekonomskih uvjeta, marieg državnog poreza i veće individualne slobode. Vremenom oni postaju maleni gospoduri zemaja, polodjelci, mrnari i ribari, dok se vrlo malo riih posvećuje industriji i trgovini. Netom postanu bogati, prva im je, da se nacionalizuju s Francuzima. * * * Henrih Hantič napisao je na francuskom jeziku kriigu „Ceška umjetnost u XIX. vijeku". Kriiga je u prvom redu patriotična, a svrha joj je da pozna tuđi narod sa češkom umjetnošću. Brojne ilustracije, koje pri-