СРЂ

— 249 —

kazuju slike čeških umjetnika, spomenike, zgrade, davaju osobitu pretežnost ovoj interesantnoj knizi. RflZNO. Staro-grika stenograjija. — Najstarija stenografija, za koju se do sada znalo, bila je iz 164 god. poslije Нг., i ако je poznato, da je i Tiron, rob Ciceronov, razumijevao vještinu stenografisaria. Od riega su nam ostale tako zvane Tironove note. Ali nedavno nađen je u staroj varoši Oksiringonu jedan dokumenat iz 155. god. poslije Hr. Na tom dokumentu sasvim je lijepo sačuvan ugovor izmedu jednog tamošrieg uglednog građanina i stenografa Apolonija, kome onaj prvi daje svoga roba Heramona na nauku. Po tome ugovoru sin Apolonijev učiće roba dvije godine u stenografiji, a za trud ee dobiti 120 drahma. Taj je dakle dokiimenat nastarije svjedočanstvo za grčku stenografiju, jer i učitel Apolonije i riegov sin Dionisije po imenu bijahu Grci. * * * Tajnovite ruševine u južnoj Africi. — Neki R. N. Hall iznosi zanimivih stvari u svojoj kiiizi o iskopinama u ruševinama Symbabje u jugoistočnoj Africi. Kraj Mašona bio je nastarien narod koji se doselio iz Fenicije i Arabije i koji je tu crpio obilno zlatno blago. Mislilo se da je to ona zemla u bibliji, Oflr, iz koje je Salomon na svojim brodima, kroz tri godine, donio ono bajoslovno blago za gradriu svog hrama. Hall drži đa zbila ono blago u starom zavjetu potiče od dariašrie zemle Mašona, a spomenuti Oflr bio je stovarište, gdje se je blago dobivalo. Iz ovih ruševina odiše, kako misli Hall, prastara prošlost u dalekoj Africi, te ima barem 3000 god. starih zlatnih i predistoričkih ostataka: ali nema nadgrobnih natpisa, koji bi ovo mnijeiie potvrđili.

Siromaštvo u Engleskoj. — Ko ne zna za silno bogatstvo Engleske? To je zemja uprav iz zlata salivena. Ali ipak pokraj svog velikog bogastva statistika iznosi i veliko siromaštvo te bogate zemle. Tako je n. pr. u Londonu svaki triđesetšesti čovjek jirosjak. Statistika je iznijela za mjesec Januar 823'854 prosjaka; od toga ih 259'346 u sirotiriskim domovima. * * * Alkohol i samoubisjtvo. Jedna od gadnih posledica alkoholizma jest ubijstvo. U zemlama gdje se vodi veča briga oko blagostaiia širokih slojeva, gdje se uporno i uspješno vodi borba protiv alkoholizma, tu ima sve marie samoubilaca. To se osobito vidi u Norveškoj, u kojoj je broj samoubilaca i onako malen, pa se još više smariuje svake godine. U Norveškoj dolazi na milijun duša samo 60 samoubilaca, prama 307 u Pruskoj.