СРЂ

— 888 —

nevci, posve slobođno od Turaka, neprestano obraćali na katolicku vjeru, a nih nabraja 3737 u istočnoj Bugarskoj a toliko u Vlaškoj. Franevci su bili onda urođenici iz Bugarske, između nih bješe i koji Bogomil, koga su oni bili obratili na katoličku \geru; ali između Franevaca bješe ih i iz Dalmacije iz Hrvatske, iz Bosne i iz Arbanije. Franevci su imali glavni manastir u Ciprovcu, gdje ih je bilo najviše; u ovome manastiru stanovao je i sam mitropolit. U nijednome mjestu u Bugarskoj nije bilo toliko katolika, koliko u Ciprovcu, jer ih bješe 2140. Znamenitost Ciprovca za katolike proizlazi iz toga, što papa 1637. godine postavi notarom za ovo mjesto i'ranevca Pavla Matkoviea. Drugi je manastir bio u Kopiiovcu, treći je Zeleznoj, a četvrti u Klisuri. U Bugarskoj nije bilo škola za potpunu izobrazbu katoličkih svećenika; bilo je dakako nekih školica, za koje su su brinuli Franevci, ali oni su polazili na nauke u ilirski zavod u Loretu, blizu Jakina, u Italiji, u Rim i u manastire boloneške i brešijanske provincije. Vezo s našijcm zemjama i gradovima, kao s Bosnom i s Dubrovnikom, i veze s Italijoni kao i s našijem nasejenicima u Bugarskoj, učinile su da su bugarski franevci govorili i pisali srpski ćirilovicom, latinicom, glagolicom i italijanski. U cijeloj Bugarskoj bilo je u sve oko 40 franevaca misnika, djaka, lajika i nekoliko drugijeh, koji su bili po parohijama. Mjesta, gdje je bilo katolika u biskupiji sofijskoj, bila su: Sofija s 58 katolika, Ciprovac s 2140 katolika, Kopilovac s 156 kat., Plovdiv s 700 kat., Železna s 390 kat., Klisura s 203 kat., Glavanovac s 20 kat. To je po prijepisu stanovnika katolika od godine 1643. Okrom fratara bio je u Bugarskoj i koji pop svjetovhak. * * * Kako se vidi, katolika u Bugarskoj bilo je posve rnaio' Ali veliki broj nihov sastojao je iz nasejenijeh trgovaca nadasve Dubrovčana i obraćenijeh bogomila i iz nekoliko Bugara pravoslavnijeh, koji budući u službiDubrovcana, prelažahu na rimskuvjeruDubrovčani i Dubrovnik uticali su mnogo na katolike u Bugarskoj. Oni su bili nastaneni po mnogim gradoviina i varošima u Bugarskoj; bavili su se trgovinom i svojijem bogastvom