СРЂ
— 441
Ostav]amo u ostalom i to pitane, pa i opvavdanost toga dnalizma, da ko drugi razabere: Mi smo svoje mnijeno o tome predmetu izjavili na drugomo mjestu: pri nemu i ostajemo. Mi dodajemo ovdje saaio jednu napomenu. Učeni pisac gorne raspravice, u kojoj razdvaja naše narodne pjesme u hrvatske i srpske, označuje naprotiv narodno pjesništvo nama susjednog poluostrva kao nešto jednokupno italijansko izrekom: Italienische Volkspoesie (str. 4). Međutim svakome je poznato, da Italijanci svi imaju, po sreći, jedan jedini opsti kniževni jezik, pa i jednu opštu umjetnu kniževnost. Ali opšteg talijanskog narodnog ili pučkog pjesništva nema niti može da bude, zbog vrlo prostog i svakomu poznatog uzroka da narod stvara svoje pjesništvo jedino na narjeeju kojim i govori. Po tome opstoji doista narodno pjesništvo mletačko, bolonsko, milansko, genoveško, pijemontsko, napnjsko itd., ali ne opće italijansko') u smislu koji se nameće međusobnim susjestvom tih protivo položnih tvrdna. Kad bi Srbi i Hrvati imali dva posebna prirodna narječja, oni bi također imali dva zasebna narodna pjesništva. Ali pošto osobine kojo dolaze od razlike u izgovoru zvuka fc, još ne tvore dijalekta u običnom smislu, a one u govorima narodnih okrajina prostorom su neznatne, jasno je, đa bi i logicni zakjučci morali biti prenia tome a ). Trebaćo da na ovome mjestu istaknemo i jednu ne odveć umjesnu primjedbu recene raspravice, koja se tice Vuka. Na str. 4. Vuku se zabavja, što je on u „Asanaginici", koju je primio iz Fortisove knige, pravio ne rijetko „neopravdanih" preinaka. Na to se može odgovoriti bar ovo: Ivad bi zadaća Vukova bila vasproizvesti tekst te pjesme — kao što je to bila zadaća pisca raspravice, — razumije se, da bi on zaslužio prigoAror i za najsitniju u noj izmjenu. Ali je on tu pjesmu uzeo kao proizvod narodnog duha, — ne pazeći mnogo cijim je posredstvom do nega došla, te je prema tome u hoj ispravio zapisa') Poznata je velika razlika između glavnijih narječja u Italiji, pa i to, da neka od liih imaju i svoju regionalnu, zasebnu, dosta bogatu kniževnost. ') Oni, naravno, imaju drugih razlika, n. pr. u pismu, ali to, očevidno^ dolazi od drugih faktora, koji sa samoniklim narodnim tvorevinama nemaju nikakve neposredne veze.