СРЂ

42

СРЂ. — SRĐ.

Ivica porumeni i obori nisko glavu, kao da bole stegne opanak. — A Ivica, dijete slatko moje"? — A da što ću ! reče mladić oštro, pa naglo izide, naglo natovari Sivca i ošinu ga nemilostivo. Luca, koja je pratila svaki negov pokret, dovikne mu : — Zbogom, шој lijepi Ivica! Blago tebi i blago još nekome !

БИЉЕШКЕ. — BII,E$KE. KN 2EVN0ST. t Vlađika Gerasim Pe'ranović umro je u Kotoru 1. шаја (18. aprila) o. g. u 86. godini svoga života. Uređivao je prije s bratom pok. Dr. Todom Petranovićem i mitropolitom sarajevskim Đorđem Nikolajevićem čuveni časopis „Srpsko-Dalmatinski Magazin". Pojezija Sv. Stefanovića. — 0 izlasku treće kriige pjesama ovoga darovitoga pjesnika izašle su u hrvetskoj reviji „Savremenik" i u sarajevskoj „S. Rijeci" oojene, kakve se rijetko kad čitaju o kojem našem mladom pjesniku. Od drugijeh recensija po srpskim kriiževnim listovima spomiriemo još opširnu ocjenu M. Cara u 1. i 2. svesku o. g. „Letopisa Matice Srpske". Gundulić u Polskoj. — U mjesečniku „Swiat Sloviiinski" koji od početka 1905. god. izlazi u Krakovu, i koji se bavi životom svijeh slavenskijeh naroda, Dr. Henrik Gliick iz Sarajeva napisao je (u svesei za Januar o. g.) članak pod gorriim natpisom.

Isidor Oirić. — Na sjednici Kriiže\nog Odjeleiia „Matice Srpske", sekrelar Matičin g. Dr. Milon Savić govoi'io je u spomen Isidora Cirića, nar. crkvenog tajnika, preminulog u Sr. Karlovcima 1893. Isidor ćirić je u mladim godinama spjevao lijep broj pjes ima, koje su šezđesetijeh godina prošloga vijeka ugledale svjetlost u kriiževnim listovima „Danici" i „Vili". On je auktor i poznate popularne pjesme „Sunce jarko, ne sijaš jednako", za koju je Kornel Stanković komponovao poznatu melodiju. Molijer i Sekspir u srpskom prijevodu. Na sjednici Kriiževnog Odbora „Matice Srpske" od 5. aprila odlučeno je između ostaloga, da se štampa u „Letopisu" Molijerov „Pučanin i varošanin" u prijevodu S. Matavuja, i da se zamoli Dr. Svetislav Stefp nović da svoj prijevod „Otela" spreini za štampu. f Lnk'a Z i m a. — U Varaždinu umro je u dubokoj starosti ovaj skromni i vrijedui profesor. Rodio se 1830. god.