СРЂ

БИЉЕШКЕ. — BILJEŠKE.

telji", a g. Stj. Ilijić nekoliko pjesama od Katalinić-Jeretova, Tresića-Pavičioa, Milakovića, Begovića, Sabića, Ostojića i Domjanića. Srpski književni klub. Nekoliko književnika osnovali su u Sarajevu „Srpski književni klub", sa zadatkoni da potiče na književni rad, da širi književnost i pismenost u narodu i da materijalno pomaže književnike u nevolji. U dobar oas ! „Srbi svi i svuda". Došlo je napokon vrijeme, da se ove glasovite Vukove riječi razumiju u njihovom pravom smislu. „Glas Matice Hrvatske" donio je pod gornjim natpisom olanak iz pera D.ra J. Zahara, iz kojega prenosimo što slijedi: God. 1863. vodila se novinarska borba o imenima Hrvat i Srbin između nekih hrvatskih listova, naročito „Pozora" s jedne, a srpskih listova „Vidovdana" i „Srpskog Dnevnika" s druge strane. Vuk Karađžić, koji je u Beču živio, nije se u našim iistovima javio nego sarno jednom. U „Pozoru" od 4. ožujka 1863. napisa Josip MiškatoVić članak, a u njem ove riječi: Nesretnu riječ Vuka Stefanovića „Srbi svi i svuda" nikada Hrvata nijesu kanili pretvoriti u jednaku ludost: „Нгvati svi i svuda". — Ove su Miškatovioeve rijeoi ponukale slavnoga Vuka Karadžića, da je pošao tumačiti, kako je on razumio i kako razumijeva onu svoju izreku „Srbi svi i svuda". Onje poslao „Pozom" pismo koje je tiskano u tom Hstu u br. 71. od 28 ožujka 1853., a glasi đoslovce ovako: ,,U 51. broju vašijeh novina od 4. o. mj. vidio sam, da je g. J. Miškatović krivo razumio moje riječi u „Kovdžežiću": „Srbi svi i svuda". Onmisli

i kaže, da sam ja tijem riječima htio kazati: da su svuda sve sami Srbi; a to nije istina. Ove su riječi (Srbi svi i svuda) natpis nad člankom, a ja sam njima htio pokazati, da će u ovom članku biti govor o Srbima svima, makar gdje stanovali, kao što bi se od prilike njemački kazalo : „Von den Serben iiberhaupt". „А i same moje riječi u onome članku jasno dokazuju, da g. J. Miškatović krivo razumije i nepravo tumači pomenuti natpis mojega članka, jer sam ja kazao, da su Si'bi samo oni, koji govore srpskijem jezikom bez razlike vjerozakona i mjesta stanovaha; za Cakavce i za Kekavce nijesam kazao, da su Srbimi. „Molirn Vas gospodine! da bi ste ovo nekoliko mojijeh riječi naštampali u vašem „Pozoru". Vuk Stef. Karadžić, s. r." Na. to, između ostalog, nadovezuje dr. Zahar, da se „ upravo za to ne može staviti paralela između Karadžioeve izreke „Srbi svi i svuda" i mnijeha Kvaternikova i Starčevića, koji su Slovence, Hrvate i Srbe držali za Hrvate, ali jugoslovenskog „jedinstva" nijesu ni oni time iscrpli" .. . „Pod imenom ni srpskim ni hrvatskim nije jugoslovenskoga jedinstva potpuno izrazio niko". Viktor Aleksandrović Krilov. Na 13 marta o. g. umro je u Moskvi ovaj znameniti ruski dramatičar. Prvom se ogledao na teatarskim daskama 1865. god. dramatom „Protiv stanje", koji je auktoru pribavio hvale kritike. Svi docniji Krilovljeni dramati prikazivani su s velikim uspjehom. Napisao je 30 drama a preveo preko 70. Umro je kao dramaturg Aleksandrinog pozozorišta u Petrogradu.