СРЂ

100

СРЂ. — SRĐ,

jeme iznositi javan račun o primanju i priložnicima, te, kad se potreban 110vac skupi, učiniće dalje nužne korake. U Sr. Karlovcima marta 1906. Za „Zmaj, društvo srpskih književnika, novinara i nmjetnika". Tajnik: M. Nedeljković, Starješina: P. Marković Adamov. Izložba srpske Lade. Na prvi dan Uskrsa kralj Petar otvorio je prvu izložbu srpskog umjetničkog udruženja „Lade". Ovo je prvi put da srpski umjetnici priređuju kolektivnu izložbu. Izložba je razdijeljena u osam odjeljenja, od kojijeh je, u glavnom, svako pojedino odjeljenje dodijeljeno po jednom umjetniku. Izuzev skulpture g. Đ. J o v a n o v i ć a, svi su izloženi radovi slike, među kojijem i nekoliko ođ našega M u r a t a. 0 Muratovijem slikama piše „Srpski Književni Giasnik" : U prvom odjeljenju, jednom od najboljih, izlaže G. M. Murat. Mi ga tu vidimo opet onakvoga kakvoga ga znamo izodavna, kao slikara pjesnika i nježna, ali s više snage no prošli put, i u isto vrijeme s još više nježnosti i još više vještine. Njegovo „Groblje" na Lopudu je uživanje za oko, naročito prednji dio, to jest skoro cijela slika : ona meka trava, one ploče koje pokrivaju grobove, onaj mirni zvonik i njegovi zidovi pokriveni Ijubičastim cvijećem, sve je tako meko složeno, ujednačeno hladom koji o zalasku sunca zahvata zaklonjene predjele. Manjaje, ali ne manje pjesnička, a još savršenije ujednačena, slika „Večer" (br. 2); čisti sivi, prozračni tonovi prelijevaju se s velikom nježnošću jedni u druge, a iz cijele slike izđvaja se jedna intimna, neobično meka, čežnjiva poezija. Skoro svakoj slici G.

Murata đolikovalo bi (vrlo malo izmijenjeno) moto, koje je ovom prilikom dao jednoj drugoj svojoj sličici ; „Ега gia 1' ora che... intenerisce il cuore..." Njegovi „likovi" primjetno nadmašuju njegove likove izložene na Jugoslavenskoj izložbi ; krepči su, zdraviji, i rađeni savršenijom tehnikom. Naročito se među njima izdvajaju lik „Duma M." i studija za samolik (okrenuti đesno): onaj prvi slikan vještački smjelo i temeljno, ovaj drugi s puno delikatnoga rada u pojedinostima, u raspoređu i udešavanju svjetlosti i uvijanju vazduhom. Pomenuću izmedu ostalih slika još i onu Ijetnju, sunčanu sličicu „Na vodi" (br. 5), koloristički vrlo svježu i prijatnu. f Marin S. Drinov. Umro je nedavno u Harkovu, kao profesor onamošnje universitati, ovaj glasoviti bugarski istoričar. U prvijcm svojijem djelima Drinov se bavio specijalno istorijom bugarskoga naroda. Docniji njegoviradovi „Naseljenje Balkanskoga Poluostrva Slavenima" (Moskva 1873) i „Južni Slaveni i Vizantija u X. vijeku" (Moskva 1875) pronijeli su mu ime širom slavenskoga učenoga svijeta. U ovom posljeđnjem djelu znamenite su kritičke napomene o Porfirogenetovom spisu „De administrando imperio" i o Ijetopisu popa Dukljanina. 1900 god. bugarski naučnici i književnici u Soflji izdali su zbornik u počast Drinovu o proslavi tridesete obljetnice književnoga rada. Gospogja Curie, supruga nedavno preminulog profesora Curie, koji je pronašao radij, postavljena je na smrću prof. Curie upražnjenu katedru za kemiju na pariskoj Sorboni. Spomenik Savi Tekeliji. Sadašnji pitomci Tekelijanuma u Budimpešti